Jedanaest mjeseci nakon što su suci Županijskog suda u Zadru USKOK-u podnijeli kaznenu prijavu protiv predsjednika Općinskog suda Marija Pešića zbog sumnji u zloupotrebu položaja i krivotvorenje dokumentacije, započela je istraga koja bi mogla dovesti do suspenzije i odlaska suca Pešića s mjesta prvog čovjeka Općinskog suda u Zadru!
Ovu ekskluzivnu informaciju potvrdile su nam dvije osobe iz sudačkih krugova kojima su se u prvoj polovini siječnja, po nalogu USKOK-a, izravno obratili policijski službenici Ravnateljstva policije iz Zagreba. Od njih su, kako doznajemo, tražili sve raspoložive informacije o okolnostima navodnog počinjenja kaznenih djela za kojih su županijski suci Boris Babić i Hrvoje Visković krajem veljače prošle godine USKOK-u prijavili Pešića, na znanje Vrhovnog suda, Ministarstva pravosuđa i Državnog sudbenog vijeća.
Prijavu su ponijeli nakon provedenog nadzora rada ureda predsjednika Općinskog suda koju je zatražio Vrhovni sud. Vršitelj dužnosti predsjednika Vrhovnog suda u to je vrijeme bio sudac Marin Mrčela koji je odluku o nadzoru donio nakon što je iz Zadra dobio više predstavki sudaca i sudskog osoblja na rad predsjednika Pešića. Zadatak provedbe nazora dobio je predsjednik Županijskog suda Željko Đerđ koji ga je proveo tek nakon Mrčeline požurnice.
Tijekom nadzora suci Babić i Visković su otkrili brojne dokaze dovoljne za osnovanu sumnji da je Pešić kao predsjednik suda počinio najmanje dva kaznena djela. Riječ je slučaju o kojem je Zadarski.hr ekstenzivno pisao, a svodi se na činjenicu da je Pešić sedam dana koristio službeni automobil za privatne potrebe, da je za putne troškove sebi isplatio dnevnice, i da je sve to opravdao lažnim razlozima, odnosno izmišljenim službenim putem tijekom neradnih dana i blagdana u rodni kraj svoje supruge.
Sve dok Zadarski.hr o tome nije izvijestio javnost, više od deset mjeseci ništa se nije događalo po pitanju kaznene prijave koju su podnijela dva iskusna istražna kaznena suca. Sudac Babić u međuvremenu je otišao u mirovinu, a sudac Visković je danas predsjednik Kaznenog odjela Županijskog suda u Zadru.
Nakon naše objave o kaznenoj prijavi, sudac Pešić nam je uputio opširno reagiranje u kojem osporava navode Babića i Viskovića iz kaznene prijave svodeći cijeli slučaj na osobnu razinu, optužujući ih da su ga prijavili bez dokaza i zbog loših međusobnih odnosa i osobnog animoziteta. Pešić međutim medijima nije uputio niti jedan konkretan dokaz koji bi osporio navode i dokumente iz podnesene kaznene prijave. Štoviše, prema neslužbenim informacijama očitovanje povodom kaznene prijave od njega je zatražio i predsjednik Županijskog suda Željko Đerđ. Pešić je i Đerđu demantirao svoju upletenost u navodna djela, ali osim retoričkih opravdanja, Pešić ni njemu nije dostavio niti jedan vjerodostojan dokaz koji bi otklonio sumnju od odgovornosti za kaznena djela koja mu prišivaju suci Babić i Visković.
Interes policije za ”slučaj Pešić” govori da je USKOK nakon gotovo jedanaest mjeseci započeo provjeravati navode iz kaznene prijave. Zabrinjavajuća je činjenica da istragu o slučaju ozbiljnih optužbi na račun jednog predsjednika općinskog suda, USKOK pokreće tek nakon objave u medijima, odnosno, dok šira javnost nije o tome obaviještena. Za kaznenu prijavu protiv Pešića naime interno su znali brojni suci i dužnosnici ne samo na zadarskom sudu i u državnom odvjetništvu, ali nitko ništa nije poduzimao niti požurivao, što je stvorilo dojam da Pešić uživa određenu zaštitu unutar sustava koji bi trebao neovisno o statusu i funkciji navodnog počinitelja jednako postupati prema svim prijavljenim osobama. Naprotiv, u slučaju kada je prijavljen predsjednik suda, istražna tijela bi trebala reagirati još ažurnije i rigoroznije kako bi se što prije otklonila svaka sumnja u zakonitost njegovog rada.
No ovdje su dozvolili da se kaznena prijava protiv Pešića kiseli u ladicama USKOK-a, ali i Vrhovnog suda, Ministarstva pravosuđa i Državnog sudbenog vijeća, više od deset mjeseci. Čim smo dobili informaciju o kaznenoj prijavi, USKOK-u smo uputili upit što su tim povodom poduzeli unatrag deset mjeseci. Odgovor ni nakon ponovljenog upita do danas nismo dobili iako nam je glasnogovornik USKOK-a Sergej Abramov rekao da ćemo ga dobiti.
Povodom kaznene prijave Zadarski.hr je tražio očitovanje i od predsjednika Županijskog suda Željka Đerđa, kojeg su suci Babić i Visković, nakon provedenog nadzora, obavijestili o saznanjima da je Pešić moguće počinio više kaznenih dijela, uz svu raspoloživu dokumentaciju i dokaze. Đerđ međutim nije podnio kaznenu prijavu protiv Pešića nego je o svemu, kako nam je rekao, obavijestio Ministarstvo pravosuđa te predložio provedbu izvanrednog inspekcijskog nadzora nad radom ureda predsjednika Pešića.
Međutim, kada smo Ministarstvo pravosuđa pitali jesu li, na prijedlog Đerđa, nakon veljače prošle godine uputili u Zadar inspektore, odgovorili su nam da su zadnji inspekcijski nadzor nad radom Općinskog suda proveli u lipnju 2021., a ne nakon veljače 2022., kada je već bila podnesena kaznena prijava protiv Pešića.
"Pravosudna inspekcija Ministarstva pravosuđa i uprave u lipnju 2021. godine provela je redoviti neposredni nadzor pravilnosti i zakonitosti obavljanja poslova sudske uprave u Općinskom sudu u Zadru. Zapisnik o obavljenom nadzoru od 5. srpnja 2021. dostavljen je, zajedno s očitovanjem predsjednika Općinskog suda u Zadru, predsjedniku Županijskog suda u Zadru, predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjedniku Državnog sudbenog vijeća" odgovorili su nam iz Ministarstva pravosuđa i uprave.
Drugim riječima, ni predsjednik Županijskog suda Željko Đerđ, ni USKOK, ni Ministarstvo pravosuđa, ni Vrhovni sud, ni Državno sudbeno vijeće, nisu ništa poduzimali temeljem kaznene prijave, sve dok Zadarski.hr nije o tome izašao u javnost. Tada im je očito postalo jasno da se stvari više ne mogu gurati po tepih i da moraju provjeriti navode iz prijave pa su započeli s nekakvim izvidima.
Ako policijska istraga uđe u službenu fazu, odnosno ako se pokaže da je prijava osnovana, u što podnositelji ne sumnjaju, predsjednik Općinskog suda bi trebao automatski biti suspendiran do okončanja istražnog postupka. U slučaju podizanja optužnice, Pešić će morati napusti svoje mjesto predsjednika suda, a pitanje je hoće li u tom slučaju uopće više moći biti sudac.
Zanimljivo je da je Pešić u svom demantiju upućenom medijima cijeli slučaj pokušao relativizirati činjenicom kako je podnošenje kaznenih prijava notorna stvar na koju svatko ima pravo i da to nikome ne ugrožava presumpciju nevinosti, ali i da je lažno prijavljivanje kazneno djelo. Pešić je, dapače, objavu naše informacije nazvao namjerom da ga se difamira bez dokaza samo zato što on sve radi u skladu sa zakonom i jer se na njega ne može utjecati nekim vanjskim pritiscima, odnosno da smo kao medij instrumentalizirani od strane onih koji ne žele dobro njemu i zadarskom sudu.
Pešić je, dakako, u pravu. Pisanje o kaznenim prijavama podnositelja nije uobičajena praksa u novinarskom radu, osim ako ih ne podnose službena tijela poput policije i državnog odvjetništva. Ali jednako tako presedanska je situacija da suci višeg suda, nakon službenog nadzora nad radom nižeg suda, podnose kaznenu prijavu protiv predsjednika suda! Zadarska, ali i hrvatska javnost, ne pamti situaciju da su suci Županijskog suda, po nalogu Vrhovnog suda, proveli nadzor nad Općinskim sudom, te da su nakon otkrivenih dokaza zajednički podnijeli prijavu protiv predsjednika suda za ozbiljna kaznena djela. Takav presedan dokazuje da su u zadarskom pravosuđu mogu dogoditi stvari kakve se nigdje drugdje u Hrvatskoj ne događaju i da to, nažalost, nije izolirani slučaj izrazito negativnog primjera funkcioniranja pravosuđa.
Informacija o početku policijske istrage na temelju kaznene prijave protiv Pešića bila je i kuloarska tema velikog protestnog okupljanja svih sudaca Općinskog suda u prošli petak, kada su tri sata otvoreno kritizirali rad predsjednika Pešića optužujući ga za nesposobnost u vođenju suda i sudske uprave te za narušavanje međuljudskih odnosa, o čemu je Zadarski.hr izvijestio.
Neki od sudaca također su iskazali čuđenje da se USKOK tek nakon medijskih objava pokrenuo u ovom predmetu, što pak dovode u vezu s Pešićevim privatnim odnosima s nekim visokim bivšim i sadašnjim pravosudnim dužnosnicima. Pešić se naime natjecao za predsjednika suda u vrijeme kad je ministar pravosuđa bio Dražen Bošnjaković, a predsjednik DSV-a Darko Milković, inače sudac Vrhovnog suda. Naime, Bošnjaković u Biogradu, odakle dolazi Pešić, ima kuću u blizini Pešićeve, a kao jedan od Bošnjakovićevih gostiju u Biogradu znao se vidjeti i predsjednik DSV-a Milković. Bošnjaković je danas saborski zastupnik HDZ-a i član DSV-a, a u sličnim uvjetima predsjednik Županijskog suda u Zadru postao je i Željko Đerđ, koji je s Bošnjakovićem zajedno išao u školu. Đerđ je stao u zaštitu Pešića kad je prošle godine ukidao Prekršajni odjel i kad je odbio prigovore pet sudaca na Godišnji raspored rada, da bi prošlog petka, također nakon medijskih otkrića, otkazao podršku Pešićevim ”reformskim” potezima priznavši da je napravio grešku kad mu je dozvolio da ukine Prekršajni odjel.
Tome u prilog naši sugovornici iz redova sudaca ističu poznatu činjenicu da je Pešić za vrijeme predsjednika Željka Rogića u medijima bio istaknut kao najsporiji parnični sudac, odnosno kao sudac s najviše neriješenih predmeta. Zapravo ih čudi kako je sudac s takvim rezultatima rada uopće mogao postati kandidat za predsjednika Općinskog suda u Zadru.
Odgovornost za to, naravno, pripada Državnom sudbenom vijeću, koje bi na prijedlog predsjednika višeg suda, moglo odlučivati o Pešićevoj suspenziji. Ako ne zbog sumnje u kaznena djela, onda za stegovna djela izazivanja poremećaja rada suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti te na nanošenju štete ugledu suda. Sjednica od prošlog petka najbolje govori tome u prilog jer se pretvorila u svojevrsni sudački plebiscit, protestni skup protiv predsjednika Pešića i njegovog načina rada, kakav se ne pamti, ne samo u Zadru.
Štoviše, priznanje predsjednika Đerđa da je pogriješio kad je prihvatio ukidanje Prekršajnog odjela, kazuje da Pešić kod njega više ne uživa podršku kao prije. Ali i da je ta, po svemu sudeći kriva odluka, označila početak urušavanja Pešićevog autoriteta, nakon koje je eksplodiralo nezadovoljstvo sudaca i sudskih namještenika, čime je na koncu ozbiljno dovedeno u pitanje i funkcioniranje zadarskog Općinskog suda.