Hoće li se, kad i na koji način s mrtve točke "pomaknuti" projekt preuređenja Gradske tržnice u Zadru? Čini se da još samo novinare zanima ta tema koja na realizaciju čeka, ne mjesecima, već godinama, a prašina zaborava kao da samo cementira stanje – koje se ne mijenja.
- Projekt se nije pomaknuo jer se nisu usuglasili područni konzervatorski ured s Miinistarstvom kulture. Ministarstvo je odredilo uvjete kako će se dalje projektirati, međutim zadarski su konzervatori drugog mišljenja i nama kao projektantima nema druge nego čekati da se oni usuglase. I to već čekamo od početka ove kalendarske godine. Uglavnom, zadarski konzervatori tvrde da bi trebalo provesti istraživanje čitavog prostora tržnice, a u Ministarstvu kulture tvrde da je dovoljno da se konzervira nalaz pod pločom i da se ide dalje u projektiranje.
Ja ne bih komentirao što mislim o tome, to su naprosto takva dva stava i nama kao projektantima ne preostaje drugo nego čekati ili nastavak tih istraživačkih radova - što znači da se na tržnici još neće par godina raditi, a što se moglo definirati i prije natječaja, a ne ulaziti u to pa se sjetiti da treba napraviti istraživanje - ili će se prikloniti stavu Ministarstva i stručnjaka krovne organizacije, što bi značilo da bi napravili temeljnu ploču, a prostor ispod konzervirali što je metoda koja je mjerodavna i prihvaćena u svijetu, te onda nastaviti projektirati – kaže arhitekt Hrvoje Njirić čiji je projekt pobijedio na natječaju.
Njirić kaže kako je očekivao da će gradske vlasti kao naručitelji i financijeri čitavog projekta taj gordijski čvor presjeći na bilo koji način, istraživanjem ili projektiranjem na temeljnoj ploči, međutim pomaka za sada – nema.
Njirić također istiće kako je projekt definiran u potpunosti u dosadašnjoj fazi, ali on dalje ne može projektirati bez stava konzervatora. Problem natkrivanja štandova buduće tržnice – što se u javnosti jedno vrijeme pojavljivalo kao glavni problem projekta – također je riješen i tu nema nikakvih problema, tvrdi Njirić.
- U idejnom rješenju to njima nije bilo jasno, ali mi smo to razradili i Grad Zadar je shvatio naša tehnička rješenja, prema tome to nije problem, već samo pitanje temeljenja – ističe.
Pitanje o projektu uređenja gradske tržnice u Zadru i stavovima konzervatorske struke uputili smo i dr. sc. Tatjani Lolić, načelnici Sektora za konzervatorske odjele i inspekciju u Ministarstvu kulture. Evo što nam je odgovoreno:
- Ministarstvo kulture i medija, Uprava za zaštitu kulturne baštine zajedno s Konzervatorskim odjelom u Zadru ne dovode u pitanje realizaciju projekta Grada Zadra kojim bi se artikulirao prostor tržnice u povijesnoj gradskoj jezgri. Predmetno projektno rješenje autora arhitekta Hrvoja Njirića odabrano je na temelju natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja uređenja gradske Tržnice u Zadru provedenog 2016. godine od Grada Zadra i Društva arhitekta Zadra. Zahtjev Konzervatorskog odjela u Zadru za provedbom zaštitnih arheoloških istraživanja u zoni temeljenja konstrukcije nadstrešnice tržnice zakonska je obaveza i u potpunosti je stručno opravdan u slučaju realizacije natječajem odabranog arhitektonskog rješenja u kojemu se predviđalo temeljenje sustava masivnih betonskih stupova nadstrešnice tržnice u zoni visokog arheološkog potencijala, ističu u Ministarstvu.
- Arheološki potencijal lokacije, procijenjen prema dosada istraženim zonama u neposrednom okruženju u kojem su otkriveni arheološki slojevi s ostacima arhitekture u kontinuitetu od antičkog Jadera do 17. st., upućuje na činjenicu da bi temeljenje nove građevine, unatoč kontroli procesa izvođenja radova, neizbježno oštetilo pretpostavljene arheološke slojeve u visokom postotku. Stoga je projektantu predložena izmjena projektnog rješenja kojim bi se izbjeglo temeljenje u arheološki kulturni sloj, a da pri tom projekt zadrži arhitektonski koncept temeljem kojega je odabran od strane natječajnog povjerenstva. Ukoliko se predmetno arhitektonsko rješenje može provesti bez zadiranja u arheološke slojeve do dubine od 30-ak centimetara od postojećeg recentnog opločenja, nije potrebno provoditi zaštitna arheološka istraživanja već konzervatorsko-arheološki nadzor tijekom izvođenja radova u cilju kontroliranja nepredviđenih situacija. U daljnjem postupku očekuje se usklađivanje projekta s navedenim konzervatorskim zahtjevima – stoji u odgovoru Ministarstva kulture i medija.