Od 1. siječnja do 15. rujna otok Vir je ostvario 2.208.141 noćenja, zauzevši četvrto mjesto na ljestvici top deset hrvatskih turističkih destinacija. Podaci Hrvatske turističke zajednice otkrivaju da je Vir ove godine iza sebe ostavio jedan Umag, Mali Lošinj, Split, Dubrovnik, Crikvenicu i Novalju, a bolji od njega su samo Rovinj, jedini s više od tri milijuna noćenja, Poreč te Medulin na trećem mjestu, koji Viru 'bježi' za manje od 30 tisuća noćenja.
Prošlu pandemijsku turističku sezonu Vir je imao najmanji pad broja dolazaka i noćenja gostiju na hrvatskoj obali, a i ovu će godinu, po svemu sudeći, završiti među pet najuspješnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj. Rekordne turističke brojke koje zadnjih nekoliko godina stižu s Vira mnoge ostavljaju u nedoumici, pitaju se što se to tamo događa i kako se taj otok, nekada sinonim za bespravnu gradnju, prometnuo u hrvatskog turističkog rekordera, koji je svojim brojkama znao prešišati i nedostižni Rovinj. Kako je otok koji je od sredine sedamdesetih mostom povezan s kopnom postao neizostavna činjenica kad se govori o uspjehu domaćeg turističkog proizvoda, iako nema nijedan veliki hotel visoke kategorije, nautičku marinu ni suvremeni autokamp? Odgovor je jednostavan: Vir je zadnje desetljeće najveća i najuspješnija domaća destinacija modernog obiteljskog smještaja i neupitna turistička perjanica Zadarske županije.
- Svaki uspjeh, pa tako i turistički rezultati otoka Vira, nisu plod slučajnosti. Iza rekordnih brojeva dolazaka i noćenja koje bilježimo zadnjih godina, stoji najmanje petnaest godina teškog, upornog i mukotrpnog rada. Rezultati su danas svima vidljivi, a mi vjerujemo da smo tek na pola puta, jer naši ciljevi su mnogo viši, naše ambicije su mnogo ozbiljnije – na prvu odgovara Srđan Liverić, direktor Turističke zajednice Općine Vir, jedan od odgovornih ljudi za turistički uzlet otoka zadnjih godina.
Vikend odmorište
Kako je sve počelo? I prije Domovinskog rata Vir je slovio kao veliko vikend-odmorište, otok s brojnim kućama za povremeno stanovanje, čiji su se vlasnici nakon rata sve više upuštali u turističko iznajmljivanje. No, kaos koji je tih godina vladao na otoku što se tiče bespravne gradnje prelio se i na turistički sektor koji je samo naoko imao brojke, ali ne i mjerljive rezultate.
Sve se drastično počinje mijenjati ustrojem Općine Vir i kada nakon nekoliko početnih turbulentnih godina na njezino čelo dolazi mladi SDP-ovac i kasnije nezavisni načelnik Kristijan Kapović. Uz nemale muke i brojne otpore, Kapović ubrzo uspijeva ustrojiti efikasnu općinsku administraciju i sustav javnih tvrtki koje otok malo-pomalo uvode u red. Najprije u sektoru gradnje i komunalija, a potom i u turizmu. Općina dobiva svoju Turističku zajednicu, a Kapović osniva i općinsku tvrtku "Vir turizam", zaduženu za destinacijski menadžment i organizaciju događanja na otoku. Dodatni poticaj promjenama dolazi primjenom Zakona o legalizaciji, kojim 99 posto objekata na otoku dobiva građevinsku dozvolu. Općina tako konačno ima realnu evidenciju o gotovo 12 tisuća objekata podignutih na Viru, što stvara odličnu osnovu za naplatu komunalnih poreza, ali i preduvjet za iskorjenjivanje sive zone i nove razvojne iskorake.
- Danas je na otoku registrirano 2500 privatnih iznajmljivača s oko 15.000 kreveta. Takve kapacitete ima malo tko na Jadranu, a pogotovo ne u ovako razmjerno maloj sredini kao što je Vir. Oko pedeset posto svih objekata su u vlasništvu stranaca, najčešće građana Europske unije, najviše iz Slovenije, Češke, Mađarske, Slovačke, BiH, Njemačke i Poljske, koji se i sami bave turizmom. Mi smo moderna destinacija obiteljskog turizma i naš model se polagano približava svom maksimumu, što znači da je pred nama nova razvojna faza – kaže direktor Liverić.
Zadnjih petnaest godina na Viru se nije stajalo prekriženih ruku. Dok su neke tradicionalne turističke općine i gradovi, uključujući i sam Zadar, dvojili u kojem se turističkom smjeru žele razvijati, odnosno brendirati na domaćem i stranom tržištu, na Viru je svima bilo jasno da žele biti vodeća hrvatska destinacija obiteljskog turizma. Uslijedile su godine izgradnje 'turističkog softvera' i snažne promocije koje su Vir učinile ne samo međunarodno vidljivim, nego operativno visoko funkcionalnim turističkim mjestom. Arhitektura turističke operative postavljena je 2007., općinska tvrtka Vir turizam se dominantno bavi destinacijskim menadžmentom i organizacijom događanja, upravlja s tri beach bara u vlasništvu općine i jedinim smještajem s pet zvjezdica na otoku, preuređenoj lanterni iz vremena Austro-Ugarske, a dio tvrtke je i turistička agencija, koja je ključna za 2500 iznajmljivača.
Povoljne nekretnine
Direktorica 'Vir Turizma' danas je mlada Kristina Perić, koja tvrtku u svom mandatu podiže na 20 milijuna kuna prihoda, s više od 100 zaposlenika u špici sezone i odrađenih 87 zabavnih, sportskih i kulturnih evenata godišnje...
Paralelno s ustrojem ustanova, predstavnici Vira počeli su samostalno nastupati na bezbrojnim turističkim sajmovima od Londona i Milana do Berlina i Bruxellesa, no naglasak je uvijek bio na tradicionalnim emitivnim tržištima zemalja srednje Europe, poput Mađarske, Slovačke, Češke, Slovenije, Poljske... Većina stalnih gostiju ubrzo je shvatila da na Viru mogu povoljno kupiti nekretninu, zemljište ili već gotov objekt, i tako je Vir, prema podacima portala Crozilla, postao najtraženija lokacija na jadranskoj obali za kupnju nekretnina. Tržište je iz godine u godinu raslo, a s njim i cijene nekretnina. Nekada, u vrijeme bujanja divlje gradnje, cijena građevinskog zemljišta u prvom redu do mora bila je od 10 do 30 njemačkih maraka, a danas se cijene parcela, ovisno o lokaciji, kreću od 300 do 600 eura po metru četvornome. I uvijek ih nedostaje!
- Često nas se podcjenjuje kako nismo destinacija nego vikendaško naselje, da nismo mjesto turističkih dolazaka nego boravaka, na svaki mogući način se naš uspjeh želi relativizirati i drukčije prikazati. Dugo godina je trebalo turističkom establišmentu da to shvati, smatrali su nas nedostojnim predstavnikom hrvatskog turizma, zbog čega naše rezultate nisu uvrštavali među druge destinacije jer su narušavali poželjnu sliku. Pritom se olako zaboravlja da je naš model neusporedivo unosniji i dugotrajno održiviji od modela kakav razvijaju neke druge destinacije na obali koje uništava pretjerana turistifikacija i pad kvalitete života domicilnih stanovnika tijekom turističke sezone – tvrdi Kapović, danas iz pozicije bivšeg načelnika, ali još itekako uključenog u sva događanja na otoku.
- Zaboravlja se na dvije stvari. Prvo, da su nakon Hrvata, Nijemci naši najbrojniji gosti i drugo, da su mnogi naši gosti iz EU-a vlasnici nekretnina na Viru i sami se bave turizmom. Oni su, dakle, morali ovdje kupiti zemljište, potom izgraditi i opremiti objekt, i na koncu ga prijaviti kao posebnu djelatnost. To su stotine tisuća, u nekim slučajevima i milijuni eura ulaganja u neki objekt. Izračunajte što to znači u smislu prihoda za lokalni i državni proračun! Većina tih vlasnika na Vir dolazi preko cijele godine. Neki svaki drugi vikend, a mnogi najmanje jednom mjesečno. Njihov dolazak generira potrošnju koja se većinom ostvaruje na otoku, ali i u okolnim destinacijama – objašnjava Kapović, koji kao i Liverić od ključne važnosti za turistički uspjeh ističe geografski položaj Vira i njegovu dobru prometnu povezanost koja omogućuje da ujutro kavu popijete u Beču, a za ručak budete na Viru.
Privlačni sadržaji
Drugi važan element privlačnosti Vira su cjelogodišnja događanja. Do prije desetak godina Vir je imao nekoliko velikih ljetnih koncerata, a ostatak godine je tonuo u sivilu. Sada je situacija obrnuta. Po broju i kvaliteti događanja Vir je postao najatraktivnija destinacija u Zadarskoj županiji, neusporedivo ispred Zadra, sa sadržajima koji privlače sve generacije domaćih i stranih gostiju tijekom cijele godine. Događanja su najintenzivnija u razdoblju od travnja do listopada, što je često dodatni razlog vlasnicima nekretnina iz susjednih zemalja da potegnu na Vir u rano proljeće ili kasnu jesen, izvan sezone sunčanja i kupanja.
Nova razvoja faza turističkog proizvoda na Viru znači nove sadržaje i širenje ponude. U idućih pet do deset godina na Viru žele izgraditi dvije nautičke marine s komunalnim lučicama kapaciteta 600 vezova, jedan veliki kongresni hotel u kategoriji četiri plus ili pet zvjezdica, autokamp visoke kategorije, dužobalne šetnice...
- Bit će to šlag na tortu. Vir to može i želi. Imamo snage, znanja i volje za takve iskorake. Pitanje je samo kojom ćemo brzinom sve tu uspjeti ostvariti. Nakon dosad postignutih rezultata, za nas više nema nepremostivih prepreka. Sve su to izazovi razvoja s kojima se znamo itekako dobro nositi – samouvjereno poručuje direktor TZ-a Vir Srđan Liverić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....