Što se govorilo u ćeliji broj šest zatvora u Zadru koja je prisluškivana kako bi se otkrio motiv i mogući nalogodavci hladnokrvne egzekucije na paškom Zrću neće postati dostupno javnosti, niti će se moći koristiti u određivanju dužine zatvorske kazne 30-godišnjem Dušku Tanaskoviću koji je 25. kolovoza 2022. godine u 6. 01 sati, ispred noćnog kluba na plaži Katarelac hicem u potiljak ubio 39-godišnjeg državljanina Crne gore Gorana Vlaovića.
Iako se likvidacija zbog načina izvršenja povezivala sa sukobima dva najpoznatija narkoklana na Balkanu – kavačkog i škaljarskog, u kojem je u regiji i u inozemstvu ubijeno više od deset osoba, Tanasković je u startu optužen za kazneno djelo ‘običnog‘ ubojstva. U istrazi se branio šutnjom i nikada nije progovorio o motivu ubojstva. Odmah nakon likvidacije razbio je crni mobitel, a policija je kod njega pronašla pištolj ‘Glock‘ s izbrisanim serijskim brojem, 14 komada devetmilimetarskog streljiva, prigušivač, kao i novac.
Ne imajući očito dovoljno dokaza za težu optužbu, tužiteljstvo je nakon startne optužbe Tanaskoviću pokušalo ‘doskočiti‘ prisluškivanjem njegove ćelije broj 6, no ti su dokazi na koncu odbačeni odlukom Visokog kaznenog suda RH kao - nezakoniti. Samim time odbačen je i zahtjev tužiteljstva da se optužnica koja Tanaskovića tereti za ubojstvo, odnosno kaznu do 15 godina, prekvalificira u kazneno djelo teškog ubojstva iz koristoljublja, za koje je predviđena kazna i do 40 godina zatvora.
- Iz materijala kojim raspolažemo, tonskih zapisa i transkripata, razvidno je da je optuženi za likvidaciju Vlaovića trebao dobiti novčanu nagradu. Također je jasno da je u planiranje ubojstva bilo uključeno više sudionika i pomagača - rekao je u srpnju tužitelj Županijskog državnog odvjetništva Ivica Škara.
Nakon što se na te dokaze Tanasković putem odvjetnika Vinka Gulišije žalio, Visoki kazneni sud RH odbacio ih je rješenjem koje je potpisao predsjednik vijeća univ.spec.crim. Ivan Turudić, te mr.sc. Marijan Bitanga i dr.sc. Tanja Pavelin.
Prisluškivanje Tanaskovićeve ćelije određeno je nalogom suca istrage Županijskog suda u Zadru 2. ožujka 2023. čime su mu privremeno ograničena određena ustavna prava radi provođenja nadzora i tehničkog snimanje prostorija zbog prikupljanja dokaza u vezi kaznenog djela ubojstva.
- U trenutku određivanja posebnih dokaznih radnji u tijeku je kazneni postupak protiv optuženog D. T. zbog kaznenog djela iz članka 110. KZ/11., na temelju optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zadru od 18. siječnja 2023., koja je potvrđena rješenjem prvostupanjskog suda od 9. veljače 2023. dakle kaznenog djela zbog kojeg su i određene posebne dokazne radnje naprijed navedenim nalogom i to jer postoji "osnovana sumnja da bi predmetni D. T. u narednom razdoblju za vrijeme boravka unutar sobe broj 6 mogao pričati ostalim osobama u sobi o drugim počiniteljima koji su mu pomogli u izvršenju kaznenog djela ubojstva na štetu G. V., odnosno osobama koje su mu bili potpora za ilegalni dolazak u Republiku Hrvatsku, osobama koje su mu nabavile sredstvo izvršenja pištolj marke … nevidljivih serijskih brojeva i drugim osobama koje su mu na bilo koji način pomogli u izvršenju djela - navodi se u obrazloženju suca Turudića.
Navodi se nadalje kako je u ovom slučaju očito da posebne dokazne radnje protiv optuženog D. T. nisu određene zbog prikupljanja dokaza za kazneno djelo za koje postoje osnove sumnje da ga je upravo on počinio, nego zbog prikupljanja dokaza o supočiniteljima kaznenog djela, za koje je protiv optuženog D. T. optužnica podignuta i potvrđena, iz čega proizlazi da postoji osnovana sumnja da je optuženik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret te da su dokazi za isto prikupljeni.
- Naime, ZKP/08. ne dopušta mogućnost određivanja posebnih dokaznih radnji prema osobi koja nema svojstvo osumnjičenika, što ovdje optuženik pri određivanju posebnih dokaznih radnji i nije imao, što proizlazi i iz izreke predmetnih naloga, u kojima nije ni označeno njegovo svojstvo. Određivanje posebnih dokaznih radnji prema osobi koja je već otkrivena i upoznata sa svojim statusom osumnjičenika i pravima koja joj pripadaju, u svrhu utvrđivanja supočinitelja u tom istom kaznenom djelu je u suprotnosti sa zabranom samooptuživanja, što je sastavnica prava na obranu u skladu s člankom 29. Ustava Republike Hrvatske.
Naime, označi li u tom slučaju ovdje optuženik tko ga je potaknuo na počinjenje kaznenog djela ili tko mu je u tome pomagao ipso facto potvrdit će da je upravo on i počinitelj kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Stoga je ocjena drugostupanjskog suda da određivanje posebnih dokaznih radnji prema optuženiku (ili osumnjičeniku koji je s time svojim statusom upoznat) u cilju utvrđivanja supočinitelja kaznenog djela za koje postoji osnovana sumnja da ga je ta osoba počinila nije u skladu s odredbama ZKP/08. - navodi se u obrazloženju predsjednika Vijeća Visokog kaznenog suda RH, te se dodaje kako je njihova ocjena da se posebne dokazne radnje prema optuženom nisu mogle odrediti jer nije riječ o drugoj osobi koja nije osumnjičenik ni okrivljenik za to isto kazneno djelo.
U ‘pojašnjenoj‘ verziji odluke Visokog kaznenog suda RH, stoji, naime, da je određivanje posebnih dokaznih radnji prema osobi koja je već otkrivena i upoznata sa svojim statusom osumnjičenika i pravima koja joj pripadaju, u svrhu utvrđivanja supočinitelja u tom istom kaznenom djelu u suprotnosti sa zabranom samooptuživanja, što je sastavnica ustavnog prava na obranu.
- Naime, označi li u tom slučaju ovdje optuženik tko ga je potaknuo na počinjenje kaznenog djela ili tko mu je u tome pomagao ipso facto potvrdit će da je upravo on i počinitelj kaznenog djela koje mu se stavlja na teret - obrazložili su.
Ta je odluka, međutim, u nastavku postupka protiv Tanaskovića, izazvala žestoku reakciju Borisa Radmana, odvjetnika obitelji ubijenog Gorana Vlaovića, koji je u četvrtak na sudu rekao kako je time Visoki kazneni sud RH spriječio da se otkrije pravi motiv ubojstva.
- Vlaović nije poznavao počinitelja, niti je ikada bio s njim u bilo kakvom kontaktu, što govori da nije imao ni najmanji mogući osnov ni razlog za nešto, a kamoli da ga liši života. Navedeno ukazuje ne samo pravno, već životno i logično, da su u tome bile druge neidentificirane osobe, sudionici, supočinitelji ili pomagači u učinu djela na štetu sada pokojnog Vlaovića. Dokaz svih tih relevantnih činjenica spriječen je protivno svim interesima RH kao pravne države – rekao je Radman.Tanasković je pak isti dan na zadarskom sudu priznao kazneno djelo.
- Žao mi je što sam u životu učinio mnogo loših svari, pa i ovo, i to zbog svoje bolesti – rekao je na zadarskom sudu gdje dovezen iz Zatvora u Splitu.
Iako su im odbijeni novi dokazi, tužiteljstvo je za Tanaskovića zatražilo najstrožu kaznu jer je u počinjenju kaznenog djela pokazao iznimnu hladnokrvnost, te je nakon strpljivog čekanja Vlaoviću u blizini više osoba hladnokrvno ispalio hitac u glavu. U Srbiji je tri puta pravomoćno osuđivan 2016., 2017., 2018., godine za razbojništvo, tešku krađu, te držanje oružja. Prema riječima tužitelja Škare u dokaznom postupku svi personalni i materijalni dokazi poput otisaka na oružju, te video snimke na kojoj se vidi likvidacija, nedvojbeno upućuju na to da je Tanasković počinio ubojstvo.
Sutkinja Županijskog suda u Zadru Ana Brkić, u ponedjeljak, 25. ožujka, donijet će zbog toga presudu Tanaskoviću za kazneno djelo ‘običnog ubojstva‘ za koje je propisana kazna od najmanje pet godina zatvora.
