Zaboravite „aferu vjetroelektrane” i korona virus: u Zadarskoj županiji svi žele povećati svoje ugostiteljsko-turističke zone i zasaditi vjetrenjače!

Osme po redu izmjene i dopune Prostornog plana Zadarske županije pokrenute su u ožujku prošle godine, Županijski zavod za prostorno planiranje je kao izrađivač završio nacrt prijedloga tih izmjena i dopuna i početkom srpnja ga poslao zagrebačkoj tvrtki „Ires ekologija” koja radi Stratešku procjenu utjecaja na okoliš. U Zavodu se nadaju da bi do javnog uvida moglo doći krajem ove godine.
-Imali smo jako veliki broj zahtjeva za izmjene i dopune Prostornog plana Zadarske županije. Kada smo ih sve analizirali, vidjeli smo da se radi o oko 500 pojedinačnih prijedloga, kaže Stjepan Gverić, ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje.
Gverić dodaje kako se najveći broj pristiglih zahtjeva odnosi na rekompoziciju već planiranih turističkih zona i obnovljive izvore energije – jedinice lokalne samouprave traže povećanje područja za izgradnju vjetroelektrana i solarnih polja. U još aktualnom Prostornom planu Zadarske županije 163 zone ugostiteljsko-turističke namjene „razbaškarile” su se na čak 2.049 hektara, a sada bi valjalo očekivati njihovo dodatno bujanje, jer malo koja općina i grad s „izlazom na more” nisu zatražili povećanje zemljišta namijenjenog za ugostiteljsko-turističke zone.
-Traži se i povećanje površina namijenjenih za izgradnju vjetroelektrana, ali će to ovisiti o onome što će utvrditi izrađivač Strateške studije koja se sada radi po prvi put. Kod solara će biti promjena: dosada ih je bilo moguće postavljati unutar granica građevinskog područja, a sada je omogućeno njihovo postavljanje i izvan granica građevinskog područja, ali uz određene uvjete propisane Prostornim planom Zadarske županije, kaže ravnatelj Gverić.
Povećanje broja i širenje područja s vjetroelektranama ovisit će o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš koja se radi u sklopu Strateške procjene.
Jedan od zahtjeva za formiranje novog područja namijenjenog izgradnji vjetroelektrana stigao je i iz Grada Obrovca, ali su analize Zavoda za prostorno planiranje pokazale da se tražena područja za vjetrenjače preklapaju s građevinskim područjem nekih naselja u okolici Obrovca. Nakon što je od njih zatražena revizija zahtjeva, iz obrovačke gradske uprave su odlučili smanjiti površinu i zatražili formiranje dva međusobno odvojena područja namijenjena izgradnji vjetroelektrana.
Iz toga se moglo zaključiti da se Gradu Obrovcu javio netko od jako zainteresiranih investitora, pa su, usred izbijanja „afere vjetroelektrane”, u obrovačkoj opoziciji počeli sumnjati kako se radi o istim onim tvrtkama koje su obuhvaćene USKOK-ovom optužnicom protiv bivše kninske gradonačelnice Josipe Rimac.
-Ni ta afera ni tvrtke koje su se u njoj spominjale nemaju apsolutno nikakve veze s Obrovcem, na njihovo ime nikada nisam naišla, kaže obrovačka gradska pročelnica Gordana Renić dodajući da već sada na obrovačkom području vjetroelektrane ima nekoliko različitih tvrtki.
-Neke od njih navodno učestalo mijenjaju vlasnike, ali nitko od njih nije povezan s „aferom vjetroelektrane”, to su zločeste špekulacije. Mi smo, uvjereni da je to budućnost i u Europi i u Hrvatskoj, jednostavno tražili proširenje već postojećeg vjetro polja: sadašnje se nalazi na području između Zelengrada i Kruševa, a nova bi se trebala nalaziti na potezu od Bogatnika prema Žegaru, zaključuje pročelnica Renić.