Datum za pamćenje: Na današnji dan prije 100 godina Talijani su napustili Obrovac, a 7. travnja 1848. napisana je i poznata "Obrovačka nota"

OBROVAC ZABORAVIO SVOJU POVIJEST

Obrovac je grad koji bi danas trebao slaviti i to jubilarnih 100 godina oslobođenja od talijanske okupacije nakon Prvog svjetskog rata i 183. godine od kada su, kako ih ban Jelačić naziva ''slavni Obrovčani'', ostalim dalmatinskim općinama odaslali ''Obrovačku notu'' te tako prvi inicirali ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom te uvođenje materinjeg (Dalmatinskog) jezika u škole i javne ustanove.

Na žalost, u Obrovcu se ne slavi niti 7. tavnja, ali niti koji drugi važni događaj iz bogate obrovačke povijesti. Nema povijesnih događanja niti povijesnih ličnosti u nazivlju ulica, trgova ili ustanova, a niti postoji kakav spomenik obrovačkoj povijesti. Matica Obrovčana, Zagreb, posjeduje opsežnu dokumentacijsku i foto građu sakupljenu po domaćim i stranima državnim i privatnim arhivima, muzejima, knjižnicama i drugim izvorima, te redovito, putem medija i različitih publikacija, podsjeća Obrovčane i sve simpatizere tog ''bisera'' na Zrmanji na slavne dane iz njegove povijesti.

100-TA OBLJETNICA

Sedmog travnja 1921. godine, temeljem Rapalskog ugovora, potpisanog između Kraljevine SHS i Kraljevine Italije, Obrovac je oslobođen od Talijanske okupacije. Okupacija je trajala približno dvije i po godine. Tijekom okupacije zabilježeni su česti sukobi Obrovčana s okupatorima, te hapšenja a zatim internacija obrovačkih intelektualaca u Italiju. Grad je tada oslobođen mirnim putem, tako da je vojska Kraljevine, predvođena generalom Milićem, stigla u Obrovac bez borbe. Uz vojsku je toga dana u Obrovac stigao i podpredsjednik dalmatinske vlade, Obrovčanin, dr. Uroš Desnica (otac književnika Vladana) koji je i sam dio okupacije proveo u Obrovcu te u internaciji. Dva dana i dvije noći trajalo je slavlje u Obrovcu. Kako piše Novo Doba iz Splita, u broju od 9. travnja 1921. godine, pozdravne govore održali su ugledni mještani, Ivo Mikulić i Milan Urukalo, te don Šime Meštrović i pop Niko Novaković. Tada je dalmatinska vlast za općinskog upravitelja u Obrovcu imenovala Marka Anzulovića, a za suca Ivana Jaspricu.

OBROVAČKA NOTA

Sedmog travnja 1848. godine upraviteljstvo obrovačke općine, kao prvo u Dalmaciji, upućuje pismo svim dalmatinskim općinama, kojim ih poziva na ujedinjenje Dalmacije s maticom Hrvatskom i Slavonijom, te na upotrebu materinjeg (Dalmatinskog) jezika u školama i javnim ustanovama, a potpisuju ga Obrovčani: Tremoli, Simonelli, Čirjak Radulović, Simić, Milanović i Bolis. Ovo pismo, poznato kao ''Obrovačka nota'', pobudilo je mnoge reakcije u Dalmaciji ali i u samoj Hrvatskoj, te ovaj potez Obrovčana tada hvale Novine dalmatinsko-hervatsko-slavonske, tako da su Obrovčani pisali i banu Jelačiću, 21. travnja 1848. godine, te Varaždinskoj županiji, 22. svibnja iste godine. ''Slavnoj obćini obrovačkoj'' ban Jelačić piše 02. svibnja 1848. godine, gdje zahvaljuje na inicijativi za ujedinjenje svih hrvatskih krajeva i najavljuje svoj dolazak u Obrovac. Obrovačka inicijativa nije tada bila prihvaćena od ostalih dalmatinskih općina. Splitska, ali i ostale dalmatinske komune još uvijek su bile sklonije Talijanskom utjecaju nego ujedinjenju sa ''slavenskom braćom'' u Hrvatskoj i Slavoniji.

0SLAVNI OBROVČANI

Imamo u planu organizirati javnu tribinu na temu ''Obrovačka nota'', ali nas Covid virus u tome već dvije godine sprečava. Već 4 godine predlažemo gradu Obrovcu da se posthumno dodjele odgovarajuća priznanja slavnim Obrovčanima, makar onima koje nalazimo u Hrvatskom biografskom leksikonu: Banu Ivanu Karloviću, serdaru Janku Mitroviću, popu Petru Jagodiću Kuridži, Stjepanu Buzoliću, Vladimiru i Vladanu Desnici, te Antunu Colnagu. Isto tako, prije dvije godine, predložili smo da se osnovna škola Obrovac preimenuje u ''Stjepana Buzolića'' a srednja škola u ''Antuna Colnaga''. Niti grad Obrovac niti Zadarska županija uopće ne reagiraju ni na koji način, pozitivno ili negativno. Ništa čudno kad je današnji Obrovac u pitanju, jer niti Luka Modrić, u godini kad je proglašen za najboljeg nogometaša na svijetu, nije u Obrovcu ''zaslužio'' adekvatno priznanje.

Mićo Jurjević, predsjednik Matice Obrovčana, Zagreb