StoryEditorOCM
4 kantunaISTRAŽIVANJA O SIGURNOSTI GRADOVA

Zadar drugi na listi kriminala, građane straše droga i nasilje!

Piše Davor Krile
17. ožujka 2017. - 12:00
Tablicabrigagrađana

Već tri godine zaredom, Sinj je statistički najsigurniji hrvatski grad. Nakon Sinja, na ljestvici sigurnih domovinskih gradova na drugom mjestu je Požega, a poslije nje Đakovo, Vukovar, Samobor, pa Split i Solin - piše Slobodna Dalmacija.

Pokazuju to rezultati najnovije analize o sigurnim gradovima u Hrvatskoj koju je za prošlu 2016. godinu proveo časopis "Zaštita" u suradnji s Ekonomskim institutom u Zagrebu, a koja je prezentirana u četvrtak na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti gradova u Opatiji.

Sigurnosna statistika obuhvatila je ukupno 29 hrvatskih naseobina, podatke o učestalosti kaznenih djela ustupio je MUP, a Ekonomski institut na temelju toga izračunao stopu kriminala kojom se evaluiraju mjere prevencije kaznenih djela i relativne sigurnosti nekoga grada. U obzir su uzeta nasilna kaznena djela poput ubojstava u realizaciji i pokušaju, silovanja, teških tjelesnih ozljeda, razbojništava i raznih vrsta imovinskih delikata, ali i broj žrtava u prometu, te zloporabe opojnih droga.

Na začelju hrvatske liste sigurnih gradova su Pula, Zadar, Karlovac i Vinkovci. I Šibenik je na prilično niskoj i neuzornoj 25. poziciji, te iznimno loše stoji i po pitanju imovinskih delikata, i sigurnosti u prometu, i zloporabe droga, i po broju nasilnih kaznenih djela.

Promet na jugu

Hrvatska metropola se u odnosu na prijašnje godine spustila tek za jedno mjesto na sigurnosnoj ljestvici, te se nalazi na 21. mjestu. Zagrebački prosjek žrtava u prometu po broju stanovnika je, međutim, najmanji u državi.
Dubrovnik je u zlatnoj sigurnosnoj sredini, što se na prvi pogled može pripisati golemim turističkim fluktuacijama, ali su one u istraživanju koliko-toliko anulirane jer je prilikom analize uzeta u obzir sezonalnost pojedinih urbanih sredina. Rezultati prosječnog stupnja sigurnosti su, drugim riječima, korigirani za procijenjeni efekt turističkog grada koji, barem u teoriji, povećava prosječnu stopu kriminala i kaznenih djela. Dubrovačku sigurnost najviše ugrožava visok prosjek prometnih nezgoda po stanovniku.

Iako statistika Ministarstva unutarnjih poslova daje konkretne pokazatelje o brojnosti, vrstama i trendovima nesigurnosti u pojedinim našim gradovima, ta slika se uvijek baš i ne poklapa s onom koju o životu u nekoj urbanoj sredini imaju njezini stanovnici.

Kako je usporedo s pravom sigurnosnom analizom u 10 najvećih hrvatskih gradova provedeno i istraživanje o percepciji stanovništva o vlastitoj sigurnosti, ono je pokazalo da se u većini naših gradova – usprkos MUP-ovoj statistici – građani u prosjeku osjećaju prilično sigurno.

Najbolji subjektivan osjećaj sigurnosti imaju Sinjani (opravdano) i Dubrovčani (nešto manje opravdano). Splićani se iskazuju kao tradicionalna grintala i osjećaju se ponajmanje sigurno, iako im položaj na sigurnosnoj tablici ne daje baš odveć razloga za brigu. Uz Split, nesiguran dojam dominira i u Karlovcu, gdje se tek dva posto građana osjeća izuzetno sigurno.

U Čakovcu su, pak, potpuno polarizirani oko osobnoga osjećaja sigurnosti: pola građana je izuzetno sigurno, a druga polovica izuzetno nesigurna. Razumnoga spokojstva, kao i nespokojstva, u ovome gradu nema.

Turisti na lošem glasu

Većina građana svih 10 istraženih gradova smatra da u posljednje dvije godine nije došlo do značajnog narušavanja sigurnosti u njihovu gradu, osim u Karlovcu gdje jedna polovina građana percipira značajno povećanje nesigurnosti. Osim Karlovca, i više od 40 posto građana Splita, Slavonskog Broda, Zagreba i Čakovca smatra da je došlo do pogoršanja sigurnosne situacije u raznim aspektima.

Zanimljivo je znati i koja područja sigurnosti najviše zabrinjavaju pojedine naše gradove. Najveći broj Dubrovčana (53 posto) zabrinut je zbog ugroza od stanja u prometu, zebnja zbog imovinskih delikata najizraženija je u Čakovcu (tri četvrtine građana je zabrinuto), a bojazni zbog nasilnih djela najizraženije su u Splitu, Zagrebu i Karlovcu.

I zloporaba droge najviše zabrinjava stanovnike Splita, ali i Pule i Zadra. Percepcija utjecaja turista na sigurnost ovisi o veličini urbane sredine: u Dubrovniku je nešto izraženija nego u Zagrebu, gdje je relativni odnos turista i građana znatno manji. Turiste, inače, građani uglavnom terete za negativni utjecaj na sigurnost prometa i na raširenost zloporabe droga, dok ih u pogledu imovinskih delikata mahom smatraju žrtvama lokalnog stanovništva.

Alkari na čelu
Sigurnost na temelju broja kaznenih djela:
1. Sinj (najmana stopa kriminala), 6. Split 7. Solin 9. Kaštela 14. Dubrovnik 25. Šibenik 28. Zadar
Rangirano je 29 gradova, a posljednji na listi, s najgorim pokazateljima o kriminalu je Pula, dok se Zagreb nalazi na 21. mjestu, a Rijeka na desetom. Druga je Požega, treće Đakovo, četvrti Vukovar i peti Samobor.
Brigo moja...
Sigurnost na temelju zabrinutosti građana, samo u deset gradova: 1. Dubrovnik - strahuju u prometu (najveći osjećaj sigurnosti) 2. Sinj - strahuju u prometu 3. Zadar - brine ih droga 4. Vukovar 5. Pula 6. Zagreb 7. Čakovec 8. Slavonski Brod 9. Split - strah od nasilja 10. Karlovac (najmanji osjećaj sigurnosti)
25. studeni 2024 19:43