Dr. sc. fra Stipe Nosić, gvardijan Samostana Svetoga Franje u Zadru, uvjeren je da je nepotpisana zadarska slika Gospe od Milosti koja se čuva u sakristiji samostanske Crkve Svetoga Frane djelo Blaža Jurjeva, a ne slikara Lazzara Bastiania iz 1487. godine kako se do sada vjerovalo.
Iako nema znanstveno uporište za svoje tvrdnje, što je i sam priznao, fra Nosić je sazvao konferenciju za novinare 30. kolovoza ispred stare slike Gospe od Milosti u sakristiji samostanske Crkve Svetog Frane u Zadru, gdje je iznio tvrdnju da je tu sliku izradio Blaž Jurjev (? – 1450.).
- Riječ je o slici (ulje na drvu, dimenzija 335,5 x 254 cm), koja predočuje Blaženu Djevicu Mariju koja pod svojim plaštem ima brojne svece i svetice u raju, ali i brojne muškarce i žene na zemlji. Motiv je poznat, a slike sa sličnim detaljem nazivaju se „Gospa od Milosti“, „Gospa od Milosrđa“ ili „Milosrdna Gospa“. O toj slici pisalo je više povjesničara umjetnosti i atribuiralo je uglavnom talijanskim slikarima. Iz arhivskih dokumenata do kojih sam došao, ipak izlazi da je riječ o oltarnoj slici, koju je naslikao hrvatski slikar Blaž Jurjev i oporučno 1448. ostavio franjevcima. Slikar je umro prije nego je sliku završio, pa je ona nedovršena postavljena na oltar u kapelu pokrajnje crkvene lađe. Nekoliko desetljeća kasnije, kako odaju sačuvani dokumenti, darovima dviju žena ona je „ukrašena“. Na tom oltaru stajala je nekoliko stoljeća, a u arhivskim dokumentima oltar je nazivan: „Oltar Gospe od Milosti“, oltar „Ara celi“ ili „Altare privilegiato“ (privilegirani oltar). Riječ je o jednoj od većih slika tehnikom uljem na drvu u Hrvatskoj i o slici koja se može nazvati najteološkijom umjetničkom slikom na južnoslavenskim prostorima – uvjeren je Nosić.
Prema njegovom tumačenju slika ima jaku poveznicu sa zadarskom franjevačkom crkvom koja je proglašena bazilikom još 1280., i s mirovnim sporazumom, takozvanim „Zadarskim mirom“, kojeg je Ugarsko-hrvatski kralj Anžuvinac Ludovik I. s. Mletačkom Republikom 1358. potpisao u sakristiji te crkve. Nosić je uvjeren da je autor svoj autoportret ugradio u lik Svetog Franje Asiškog u Crkvi zemaljskoj. Nosić kaže kako je došao do saznanja da se umjetnik prema vlastitoj želji, zapisanoj u njegovoj oporuci, dao sahraniti u franjevačkom habitu u crkvi Svetog Frane što ukazuje da je bio član Franjevačkog svjetovnog reda, a njegova veza s franjevcima očita je i po franjevačkim svecima na slici.
Treba reći da povjesničari umjetnosti do sada nisu potvrdili Nosićeve teze koje on temelji na svom tumačenju i vjerovanju, a ne na egzaktnim dokazima. Je li slika u zadarskoj Crkci svetog Frane dijelo Blaža Jurjeva, ipak će na kraju morati odlučiti struka.