Zadarski vatrogasci u pripravnosti - uče desantiranje iz helikoptera i navođenje kanadera

Na području Zadarske županije djeluju četiri javne vatrogasne postrojbe s oko 160 profesionalaca. Ta brojke se tijekom ljeta udvostruči sa sezonskim vatrogascima, a u županiji postoji i 43 dobrovoljna vatrogasna društva s oko 400-tinjak vatrogasaca.

Svi su ti ljudi već na nogama i spremno dočekuju novu požarnu sezonu za koju se nadaju da neće biti kao prošla. Čistili su se protupožarni putovi, prolazile nove obuke, a u cijeloj županiji na kritičnim točkama postavljene su nadzorne kamere kako bi se na vrijeme moglo reagirati na izazvane požare.

- Na području cijele županije postavljeno je ukupno 14 kamera. Nadam se da će nadziranje pojedinih lokacija smanjiti požare nastale ljudskim faktorom, bilo one namjerne ili nenamjerne, govori Boris Jović, novi vatrogasni zapovjednik Zadarske županije dodajući kako je činjenica da čak 90 posto požara nastaje „ljudskom rukom“.

- Napravljeni su i novi protupožarni putevi i to na područjima za koje smo procijenili da su najkritičniji u smislu ugroženosti stanovnika, a u dogovoru s Hrvatskim šumama nabavljen je novi sustav komunikacije odnosno radio veza, kaže Jović ističući kako je na razini države pušteno u rad situacijsko središte u Divuljama iz kojeg će se, u realnom vremenu, moći nadzirati stanje na požarištima diljem obale. Upravo će u tom centru, kaže Jović, biti spojeno 14 video kamera za nadzor terena. Istovremeno, zadarski vatrogasci rade na ustroju učinkovitijeg sustava angažiranja zrakoplova kod dojave požara.

- U tijeku je obuka zapovjednika za navođenje zrakoplova koju pohađaju sezonski vatrogasci. U sljedećih nekoliko dana oni će proći i obuku za helikoptersko desantiranje te prijevoz helikopterom što nam uveliko pomaže kada su u pitanju požari na otocima i nepristupačnim lokacijama, ističe Jović napominjući kako su sezonski vatrogasci ove godine dobili u potpunosti novu opremu, od protupožarnih odijela preko novih vatrogasnih cijevi do naprtnjača za vodu, što je prava rijetkost jer je nažalost dobro poznata činjenica da hrvatski vatrogasci imaju vječiti problem nedostatka opreme.

- Vatrozaštita je prvenstveno zadaća lokalne samouprave, o njima i ovisi u kojoj se mjeri opremaju vatrogasci, njihova vozila i ostala oprema. Generalno, situacija se u Hrvatskoj popravlja, zaključuje Jović, a odmah se nadovezuje Željko Šoša, predsjednik Vatrogasne zajednice Zadarske županije. 

- Čuli smo i kako je se Hrvatskim šumama potpisan ugovor u kojem stoji da će se sredstva iz općekorisnih funkcija šuma koja su išla za priobalno područje, značajno povećati. S te strane očekujem značajan priljev sredstava koji će vatrogascima omogućiti nabavu nove opreme, govori Šoša.

Na razini države očekuje se i povlačenje novca iz EU fondova gdje bi se pet milijuna eura trebalo utrošiti za nove radio veze, dok će se 30 milijuna eura iskoristiti za kupnju novih vatrogasnih vozila.

- Osim toga, u suradnji s Odjelom za EU fondove Grada Zadra prijavljen je projekt izgradnje novog vatrogasnog doma na Kožinu koji će nam uvelike smanjiti brzinu intervencija na tom šumovitom području, govori Jović.

Prošla vatrogasna godina bila jedna od najkatastrofalnijih u povijesti vatrogasne zajednice Zadarske županije. Zadarski gasioci imali su čak 4000 intervencija, a u pamćenju će im zasigurno ostati 20. kolovoza kada je diljem županije buknulo 30 požara.

- Bio je to dan iz noćne more svakog vatrogasca. Požari bukte na sve strane, a gašenje je dodatno otežavala orkanska bura. Prije bure imali smo iznimno dugo sušno razdoblje s temperaturama od 40 stupnjeva. Prvo je počelo gorjeti u području Benkovca, pa Vrane, onda je na red došao Sv. Filip i Jakov, Pakoštane, pa je počelo gorjeti na otocima i u Zadru, prisjeća se Željko Šoša, danas predsjednik Vatrogasne zajednice Zadarske županije, koji je tada obnašao funkciju županijskog vatrogasnog zapovjednika. Dodatnu poteškoću gasiocima predstavljala je činjenica da su sve to bila područja na kojima je boravilo nekoliko desetaka tisuća turista.

- Uz turiste, to su područja gdje su brove šume iznimno guste, a protupožarni putevi i prosike jako loši. Prvi put sam, od kada sam bio zapovjednik, tada zatražio pomoć iz drugih županija, govori Šoša.

I dobio ju je. Vatrogasci iz Rijeke, Splita, Šibenika, Krapinsko zagorske, Osječke, Slavonsko požeške i Vukovarsko srijemske županije došli su u Zadrsku kako bi zajedničkim snagama ugasili vatrenu stihiju koja je nosila sve pred sobom.

- Posao su dodatno otežavali zakrčeni i obrasli protupožarni putovi, prisjeća se Šoša dodajući kako je taj problem ove godine riješen s Hrvatskim šumama.

- Najveći problem nastaje kod izrade novih protupožarnih puteva jer Hrvatska ima vječiti problem imovinsko pravnih odnosa, a i dosta ljudi se odselilo van Hrvatske tako da je problem dobiti njihovu suglasnost za izradu protupožarnog puta. Osim toga prošle je godine veliki broj požara izbio na miniranom području gdje nismo mogli intervenirati sa zemlje, nego samo iz zraka, naglašava.

I taman kad su zadarski vatrogasci mislili da je jedna od najtežih sezona požara završila, Zadarsku županiju zahvatila je nova elementarna nepogoda – poplava kakva se ne pamti u ovom području.

- Najviše je stradao Nin, potom Zadar, pa Bibinje, Sukošan, Ražanac. Sve vam govori činjenica da smo tada imali 1329 intervencija ispumpavanja, a intenzivni rad vatrogasaca je trajao i 15 dana nakon poplave, napominje Šoša.

Tih dana Zadar i okolica su izgledali kao da je ponovno rat. Vojnici, vojni kamioni, amfibije, nasipi, danima su građane podsjećali na razmjere katastrofu koja ih je zadesila.

- Ovom prigodom bih se još jedanput zahvalio vojsci, koja iako nije obućena za ovakve situacije, bila od velike koristi, kaže i dodaje kako je puno jednostavnije sanirati poplave nego gasiti požar.

- Iako je prvih par sati poplave bilo kritično jer smo imali vodnu bujicu koja je nosila desetak automobila, u požaru je riječ o hitnosti. Mi smo ti koji moramo spriječiti da požar zahvati nečiju kuću, mi smo ti koji moramo donijeti prvo procjenu. Vjerujem da smo danas iskusniji za to teško razdoblje i da ćemo ubuduće još bolje reagirati na slične izazove, zaključuje Željko Šoša.