Ni nakon gotovo mjesec dana ne stišavaju se strasti oko goruće teme zgrade Zadarske županije koja bi mogla prijeći u ruke Zadarske nadbiskupije.
Razgovarali smo s predsjednikom Mjesnog odbora Poluotok, Franom Brajkovićem, koji je odmah pri izlasku vijest o prenamjeni najvrjednije nekretnine u gradu, objavio svoj stav. Bio je jasan: zgrada treba imati javnu namjenu.
- Kad bi sliku ove nekretnine poslali Berklee College of music ili nekoj drugoj svjetski poznatoj visoko obrazovnoj ustanovi i rekli da im nudimo koncesiju na 100 godina, mislite li da bi odbili – pitao je tada Brajković, otkrivši time koje je njegovo mišljenje o namjeni Doma županije.
- Ta je zgrada bila jedan od razloga zašto sam se počeo baviti politikom. Zapravo cijeli tak ”kompleks” uz nju: Mornarica, Carinarnica, zgrada Sindikata te crvena i bijela zgrada Tankerske plovidbe i Fina, je nešto za što se vrijedi boriti. Mnogi zaboravljaju kako gradska vlast već 30 godina govori o prodaji, a ne javnoj namjeni svih tih zgrada. Tek sad, kad su pomalo stisnuti uz zid zbog pritiska javnosti, govore o javnoj namjeni. Zamislite da se sve te nekretnine pretvore u hotele? Poluotok bi mogli komotno proglasiti mrtvim – govori Brajković, naglasivši kako on nema ništa protiv podizanja kvalitete smještajnih kapaciteta.
- Onda bi ovaj tzv. sjeverni Poluotok, postao prostor u kojem bi navodno imali prilaz, ali realno, tko ide na kavu u hotel? Platili bi je pet eura i ne vjerujem da bi se baš ugodno osjećali dok nas gosti ispod oka promatraju. Bio bi to prostor u kojem bi trebali biti tiho jer, gosti žele mir i odmor. Parking bi mogli zaboraviti... Zato inzistiram da bar dio tih zgrada mora imati javnu namjenu – jasan je Brajković. Tvrdi, na još zatvorenija vrata naišli bi ako bi zgrada županije pripala Nadbiskupiji.
Ono za što se on zalaže jest slično njegovim kolegama glazbenicima s kojima smo na ovog tjedna pričali: stvaranje Doma glazbe. Ali, Brajković je otišao korak dalje.
- Zašto ne bi dio zgrade ustupili Glazbenoj školi, koja je zaista zaslužila nove prostore, a ostatak pretvorili u umjetničku akademiju? Zgrada je dovoljno velika da se otvore razni umjetnički odsjeci koje u gradu nemamo. Po mom osobnom mišljenju ta je zgrada idealna za visoko školstvo. I zamislite sad: s jede strane rive imate Sveučilište, na njenom drugom kraju, imali bi Umjetničku akademiju – govori Brajković te dodaje:
- Zamislite da Zadar, kao jedan studentski grad, ostvari suradnju s najpoznatijom svjetskom obrazovnom ustanovom za glazbenike, Berklee College of Music, koja bi dovela do 500 svojih studenata iz raznih dijelova svijeta, koji sviraju instrumente na najvišoj razini, koji će sutra surađivati s najvećim svjetskim glazbenicima... Ako je to možda teško, uvijek možemo ostvariti suradnju sa zagrebačkim akademijama umjetnosti. U svakom slučaju, studenti bi bili ti koji bi i zimi probudili grad, a onda bi to vuklo i druge stvari – ističe te pojašnjava:
- Kad bi radili zaokret prema studentskom gradu, onda bi Grad trebao, prema prijedlogu koji smo kao MO već nekoliko puta isticali, potaknuti iznajmljivače koji imaju tri ili niže zvjezdica, na cjelogodišnje iznajmljivanje. Onima koji se na to odluče, trebalo bi se izaći u susret i osloboditi ih ili bar smanjiti paušale i razna davanja. Drugi preduvjet buđenja grada je rješavanje poslovnih prostora tako da se napravi izmjena uvjeta za njihovo dobivanje, odnosno, onaj tko ne planira raditi cijelu godinu pada na listi za dobivanje tog prostora. Oni koji prostore dobiju, također bi im, kao i iznajmljivačima, barem u zimskim mjesecima trebalo smanjiti davanja. Tako bi se oživio Poluotok, studenti bi ga preplavili, mlade obitelji ne bi napuštale, a obrtnici bi imali interes preko cijele godine – ističe Brajković te dodaje kako mu je žao što naši političari ne putuju, jer da putuju na prava mjesta, shvatili bi kako stvari mogu izgledati i koliko je zapravo vrijednost ovog grada.
- Zadar bi s promjenom namjene zgrade Županije u umjetničku akademiju dobio kompletno novi smjer: dogodila bi se svojevrsna i kulturna i životna renesansa! Zamislite sve te studente koji bi organizirali koncerte samo kako bi vježbali ili pak polagali za diplome. Bila bi to situacija u kojoj svi dobivaju. Zato, ponavljam: visoko školstvo umjetničkog tipa mnogo bi nam donijelo, a vjerujem da bi Sveučilište također rado prihvatilo ovu ideju – zaključio je Brajković.