Zašto se novi rektor odriče gradskih stanova i kako je Grad Zadar dodjeljivao "sveučilišne kvadrate" i ljudima koji nisu radili na Sveučilištu?

Prvi opsežniji javni istup dr. Josipa Faričića, novog rektora Sveučilišta u Zadru koji na dužnost stupa 1. lipnja, iz najmanje nekoliko je razloga privukao pažnju zadarske javnosti. Faričić je progovorio o sve primjetnijoj disproporciji između broja upisnih mjesta i padajućeg broja studenata, skrenuo pažnju da želi Sveučilište u ulozi snažnog generatora razvoja, kao jaku polugu civilnog društva odakle će se hrabro progovarati o problemima društva i zajednice, te nastojati „osvješćivati javnost i pridonositi zajednici”, a studentima i profesorima osiguravati najbolje uvjete rada.

Unatoč tome što je Faričić sa svojih 47 godina postao najmlađi rektor u državi, novi posao mu nije nepoznanica jer je tri mandata odradio na mjestu prorektora za strategiju razvoja, izdavaštvo i ljudske resurse. Lokalna gradska vlast voli isticati da o Sveučilištu vodi brigu, posebno u stvaranju boljih uvjeta njegovim zaposlenicima i privlačenju nedostajućih znanstvenih kadrova dodjelama gradskih stanova. Nedavno je iz gradske uprave najavljena kupnja šest stanova namijenjenih Sveučilištu i specijalistima Opće bolnice Zadar.

Ali, prvi javni istup novog rektora podsjetio je na krajnje neobičan način na koji gradska uprava Sveučilištu dodjeljuje stambene kvadrate.

-Cijenim sve plemenite ideje u Gradu, ali mislim da je bilo nespretnosti u komunikaciji. Sveučilište nitko nije pitao za ta tri stana. Socijalno sam osjetljiv. Mislim da ima dovoljno socijalno ugroženih građana, a mi sa Sveučilišta ćemo se snaći. Neka radije taj stambeni fond podijele onima kojima je potrebno. To nije floskula. Kadrovi su potrebni, ali mi nemamo institucijski okvir za privući neka imena i ta tri stana ništa ne rješavaju. To se rješava na drugi način u samom sustavu. Na Sveučilištu je 650 zaposlenih, od čega 450 u znanstveno - nastavnom sustavu. Stambeno pitanje je svima bitno, ali to se rješava drugim metodama, rekao je dr. Faričić.

O kakvim to „nespretnostima u komunikaciji” između Grada i Sveučilišta govori novi rektor? Postaje to jasno kada se zna da iz evidencije kadrovskih stanova Grada Zadra namijenjenih Sveučilištu proizlazi da su tri posljednja „kadrovska stana” dodijeljena Emilu Hilji, Smiljanu Gluščeviću i Antoniji Mlikoti. Hilje je poodavno u gradskom stanu i samo mu je produžen stari ugovor, a Gluščević nikada nije ni bio zaposlenik Sveučilišta u Zadru!

-Sveučilište u dodjeli tih stanova uopće nije sudjelovalo, niti je unutar naše institucije bilo ikakvog „internog natječaja” da bi se utvrdilo kome i po kojim kriterijima bi trebalo raspodijeliti gradske stanove. Zato mislim da se radi o nespretnosti, potvrđuje nam rektor Faričić i nastavlja:

-Ta tri stana suštinski ne rješavaju ništa, jer bi unutar Sveučilišta bilo izuzetno teško utvrditi kriterije i izdvojiti tri osobe koje bi u njima trebale stanovati. Jedna od poteškoća je i u činjenici da je stotinjak zaposlenika Sveučilišta već podiglo stambeni kredit. Postojali su i neki posebni sindikalni programi stambenog zbrinjavanja za sveučilišta, a šteta je što je ukinut program kroz koji su subvencionirani stambeni krediti. U komunikaciji smo s Ministarstvom znanosti da „ožive” program subvencioniranih kredita, jer bi to bilo pravednije u odnosu na ljude u našem sustavu, kaže Josip Faričić.

Ipak, novi rektor ne želi potpuno zatvoriti vrata prema Gradu Zadru i mogućnosti da se kroz taj kanal stambeno pitanje riješi makar dijelu znanstvenih kadrova, ali će prije toga morati biti jasni kriteriji temeljem kojih će biti utvrđena „lista prioriteta”. U protivnom, Grad Zadar i lokalna politika bi nastavili dijeliti dragocjene kvadrate po nekim svojim kriterijima i preferencijama.