Završena obdukcija sedam glavatih želvi sa plaže Sakarun na Dugom otoku: evo od čega su uginule...

Patolozi Hrvatskog veterinarskog instituta dr. sc. Željko Mihaljević i Šimun Naletilić, univ.mag.med. vet. su danas u okviru Protokola za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja (morski sisavci, morske kornjače i hrskavične ribe) Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, napravili obdukciju sedam glavatih želvi (Caretta caretta) sa plaže Sakarun na Dugom otoku.

Naplavljene kornjače pronašao je u subotu ujutro otočanin Vedran Petešić. Ispričao je kako je sablastan prizor naplavljenih kornjača, među kojima su neki primjerci bili veliki od 40 do 50 kilograma zatekao na svojoj uobičajenoj ruti do Sakaruna.

- Olujno jugo izbacilo je na obalu 12 glavatih većih želvi. Vidim to često u zimskim periodu, njihovu pogibelj. Kako često obilazim to područje vidim da je ta uvala pogibeljna za kornjače, posebno te glavate želve koje se u zimskom periodu ne mogu izvući iz tog plitkog prostora, Nažalost, bile su to sve velike jedinke - rekao je tada Petešić.

Transport uginulih kornjača na obdukciju organizirali su mag. Damir Perić ravnatelj JU Natura Jadera, komunalno društvo Dugi otok, Zverinac d.o.o i Agroproteinka d.d.

Glavate želve na Dugom otoku

Vedran Petešić/Slobodna Dalmacija

U svom epidemiološkom izvidu mr. sc. Morana Bačić, stručna voditeljica JU Natura Jadera, utvrdila je različito doba uginuća kornjača nađenih na plaži Sakarun. To su i svojim nalazom potvrdili patolozi.

- Dvije kornjače su uginule prije više od mjesec dana. U ovih kornjača uslijed autolize tkiva nisu bili u mogućnosti utvrditi eventualne patološke promjene. Ostale kornjače su uginule prije pet do 15 dana. Ova procjena ovisi o puno vanjskih čimbenika i ne mora biti u potpunosti točna (temperature mora i zraka). Kornjače su različite veličine, najveća je dužine oklopa 74 cm a najmanja 33 cm. Dvije najmanje su procijenjene starosti oko pet godina, a ostale između 10 i 15 godina. One su dobrog gojnog stanja bez zapaženih epibionata. Obdukcijom pet kornjača su utvrđene patološke promjene koje upućuju na utapanje najvjerojatnije uslijed zapletanje u ribarske mreže (koće) - utvrđeno je patološkim nalazom,

Mr. sc. Bačić je navela kako se procjenjuje da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi preko 5 000 morskih kornjača. U najmanje kornjače utvrđene su patološke promjene sepse nakon invaginacije crijeva. Od svih kornjača izuzeti su tkiva i organi za dodatne laboratorijske pretrage nakon kojih ćemo više znati o njihovom zdravstvenom stanju.

Glavate želve provode zimske mjesece u stanju usporenog metabolizma (hibernacijI) na dnu. Tijekom tog razdoblja rijetko izranjaju na površinu kako bi udahnule zrak. Kornjače koje u ovakvom stanju završe u koći vrlo su usporene i ostavljaju dojam da nisu žive. Vraćanje takvih jedinki natrag u more može dovesti do njihovog utapanja.

Ribari bi ih trebali zadržati na palubi neko vrijeme, idealno u položaju gdje su leđa nešto više od glave što olakšava izbacivanje vode iz pluća te ih pustiti natrag u more nakon što se ponovno aktiviraju.