StoryEditorOCM
4 kantunaNEPOŠTENO SUĐENJE

Zbog otkaza u muzeju Lalo prijetio bivšem županu da će mu slomiti kralježak ‘C3‘ pa dobio spor na sudu za ljudska prava: ‘Ne bih otvarao stare rane‘

Piše Božana Sviličić
31. siječnja 2022. - 22:16

Nekadašnji vijećnik HDZ-a iz kvote srpske nacionalne manjine u Gradskom vijeću Zadra i maloljetni dragovoljac Domovinskog rata, 46-godišnji Milan Drača Lalo, dobio je spor protiv Republike Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu (ESLJP) zbog postupka u kojem je osuđen za prijetnje bivšem zadarskom županu Stipi Zriliću.
U presudi od 20. siječnja ESLJP je jednoglasno utvrdio da je Drači u Hrvatskoj povrijeđeno pravo na pošteno suđenje. Država mu zbog toga u roku od tri mjeseca od dana kada presuda postane pravomoćna mora isplatiti 1.500 EUR-a plus sav porez koji se može naplatiti, na ime nematerijalne štete.

Zbog prijetnje tadašnjem županu Zriliću Drača je 2017. godine na Općinskom sudu u Zadru osuđen na uvjetnu zatvorsku kaznu od šest mjeseci s rokom kušnje od dvije godine. Godinu dana kasnije Županijski sud u Splitu mu je potvrdio presudu održavši sjednicu bez pozivanja stranaka.
Drača, koji se u postupku zastupao sam, zbog toga se žalio, a ESLJP mu je dao za pravo utvrdivši da splitski sud nije dao nikakve razloge zbog kojih Draču nije pozvao da prisustvuje sjednici vijeća. Istaknuli su da ga je sukladno mjerodavnom pravu, žalbeno vijeće moglo pozvati na tu sjednicu, iako on to nije zatražio ako je smatralo da je njegova prisutnost korisna za razjašnjenje slučaja.

- Presuda je očekivana. Tema mi je bolna i ne bih otvarao stare rane – rekao je Drača čiji je slučaj povezan s njegovim tadašnjim otkazom u Narodnom muzeju Zadra koji je u vlasništvu Zadarske županije. Drača je zbog otkaza došao u sukob s ravnateljicom Renatom Peroš, a nakon toga i sa županom Zrilićem. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru optužilo ga je 2014.godine za kazneno djelo prijetnje javnoj službenoj osobi nakon što je Zriliću poslao SMS-poruku prijeteći da će ga teško ozlijediti, s ciljem da se vrati posao koji je prije imao u Narodnom muzeju u vlasništvu županije. Poruke su Zrilića uznemirile pa ih je ujutro prijavio policiji. Kasnije istog dana primio je još jednu poruku od Drače u kojoj je ovaj izražavao bijes zbog toga što je morao na policijsko ispitivanje. Sljedećeg dana, 18. siječnja 2014. u 23.30 sati, Drača je Zriliću poslao još dvije SMS poruke, a optužen je za slijedeću:

'Da sam vam [stvarno] prijetio, ne bih to učinio javno. Ostavi me [na miru]. Zbog svoje majke, moje obitelji [i] [političke stranke] neću... neću. Sposoban sam učiniti tvoj život pakao – čak i milosrdno i brzo slomiti tvoj vrat, C3 kralježak – a sada idi i prijavi me opet.” - napisao je u poruci.

Zrilić je na prvostupanjskom sudu iznio da su ga poruke uplašile pa je nakon nekoliko dana ponovno otišao u policiju. Na kraju je ustvrdio da nije želio nikoga kazniti, već samo zaštititi sebe.
Tijekom postupka, u kojem se sam zastupao, Drača je naveo da SMS poruku za koju je optužen nije poslao kao prijetnju kako bi vratio svoj stari posao u muzeju, već kao ironičan i ciničan odgovor Zriliću nakon što ga je dan ranije neopravdano prijavio policiji. Stoga je, kako je rekao, SMS poruku poslao u privatnom svojstvu, a ne u svjetlu Zrilićeva službenog statusa, te mu se ispričao 13. travnja 2017.

image
Stipe Zrilić
Jure Miskovic/Cropix


Zadarski sud je, međutim, zaključio da je poruka bila objektivno sposobna prouzročiti strah, te da Dračina tvrdnja da nije namjeravao prijetiti Zriliću bila pravno irelevantna.
Drača je 2017. uložio žalbu Županijskom sudu u Splitu tvrdeći da nije počinio kazneno djelo te da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje i primijenio mjerodavni zakon. Iste je godine podnio i ustavnu tužbu, no sud je 2019. godine tužbu proglasio neosnovanom posebno primijetivši da Drača nije tražio da bude pozvan na sjednicu žalbenog vijeća.

Europski sud je utvrdio da je žalbeno vijeće moglo Draču pozvati na tu sjednicu, iako on to nije zatražio, jer je on u žalbi osporio svoju osudu i kaznu na činjeničnim i na pravnim osnovama. Državno odvjetništvo je na tu žalbu podnijelo obrazložen odgovor, tražeći da se potvrdi osuđujuća presuda. - Žalbeni sud je bio pozvan ocjenjivati krivnju ili nevinost podnositelja zahtjeva u odnosu na optužbe protiv njega, i to ne samo u svjetlu argumenata koje je iznio pred prvostupanjskim sudom, već i njegovih navoda o navodnim propustima suda da utvrdi sve relevantne činjenice i da pravilno primijeni mjerodavno pravo. Međutim, suprotno dobro utvrđenom konvencijskom pravu žalbeni sud je održao sjednicu vijeća u njegovoj odsutnosti -navodi se u obrazloženju suda za ljudska prava. Nadalje, je Europski sud primijetio da je Drača u svojoj žalbi prigovorio da mu je prvostupanjski sud izrekao prestrogu kaznu. - Iako je Zrilić tijekom suđenja izjavio da ne želi nikoga kazniti, tu okolnost domaći sudovi nisu uzeli u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Štoviše, drugostupanjski sud je potvrdio sankciju koju je izrekao prvostupanjski sud, smatrajući je primjerenom- navodi se u obrazloženju suda za ljudska prava.

08. studeni 2024 04:27