U samom centru grada, na Voštarnici, odmah iza Gradske knjižnice, prostor bivše vojarne u Ulici Stjepana Radića već 20 godina čeka svoje privođenje svrsi i iskorištavanje neupitno iznimnog prostornog potencijala. Zbog složenih i neriješenih vlasničkih odnosa, bivša vojarna u vlasništvu RH, sve od dana izlaska JNA, pa onda završetkom Domovinskog rata, odolijeva vremenu i polagano propada.
Parcijalnim zadovoljavanjem potreba raznih državnih institucija proteklih su godina riješeni i sanirani tek vanjski, rubni dijelovi vojarne, dok je unutrašnjost ostala "crna točka" i trn u oku urbane matrice grada. Unatoč tome, vojarna, iako disfunkcionalna, svih ovih godina živi kao prolaz i najkraći put do grada i knjižnice, te brojnih državnih institucija, ponajviše kao neformalno parkiralište za brojna vozila koja gravitiraju centru grada i Poluotoku.
U bivšoj vojarni mjesto je pronašla i naša najfrekventnija kulturna institucija – Gradska knjižnica, koja je svojim radom, ali i "aurom" rasadnika kulturne misli grada, pokazala i dokazala koliko je bio dobar potez smjestiti knjižnicu upravo u prostor nedovršene vojarne, koji se tako artikulirao te ponudio smjerokaz za daljnji razvoj ove središnje gradske zone.
Možda još odvažniji potez napravile su neformalne inicijative mladih kreativaca koji su neugledan, zapušteni prostor bivšeg središta vojarne, nošeni velikim entuzijazmom, ali i jasnom idejom, uz pregršt kreativnosti i gotovo bez sredstava, pretvorili u svojevrsnu kreativnu zonu, malu oazu gradske supkulturne scene, koja osim inspiracije kontinuirano nudi razne sadržaje poput predavanja, tribina, izložbi i koncerata.
U takvom ambijentu i sa svime ovime na umu, timovi mladih arhitekata upili su energiju kvarta, te su na prošlogodišnjoj (G)radionici dali nekoliko uistinu zanimljivih niskobudžetnih rješenja koji su zamišljeni da svojom realizacijom "prokrve" kvart, odnosno povežu i istaknu ključne fragmente zapuštenih prostora.
Pobjednički radovi mladih arhitekata, projekt uređenja trga "Žutinel" i projekt proboja puta, odnosno prolaza koji se veže na knjižnicu – projekt "Zeleniše", danas se realiziraju i bit će premijerno pokazani na festivalu KvartArt, čime priča oko ovih dviju intervencija poprima novu dimenziju jer zadaje prve konture uređenju okoliša zapuštenih dijelova bivše vojarne i stvara nove javne prostore namijenjene građanima u središtu grada. Time ove male i niskobudžetne intervencije dobivaju puno veće značenje i predstavljaju, nadamo se, početak potpune revitalizacije bivše vojarne u prostor javnih kulturnih i društvenih sadržaja – svojevrsnu malu gradsku oazu uz prostor Gradske knjižnice.
Neuobičajen pristup u rješavanju komunalnih pitanja uključivanjem mladih arhitekata kroz (G)radionicu zahtijevao je i ponešto drugačiji pristup komunalnih službi i izvođača radova, koji su pokazali vještinu i umijeće da zamišljene intervencije pretvore u stvarnost. Realizirane intervencije naoko zapuštenoj i neuređenoj površini sada daju funkciju i red, te omogućuju bolju povezanost kvartovskih ulica, čime su "Žutinel" i "Zeleniše" zapravo postale prve značajnije intervencije na uređenju okoliša bivše vojarne, ali ujedno i izravan rezultat želja građana pretočenih u rješenja mladih arhitekata.
Navedena rješenja moći će se vidjeti u sklopu festivala KvartArt, kad će kroz niz aktivnosti prostor oživiti i pokazati kvart onakvim kakav jednog dana uistinu može biti.
– Iznimno mi je drago da su prošlogodišnja pobjednička rješenja zaživjela, jer je to važan korak prema konačnoj revitalizaciji zone bivše vojarne. Posebno bih pohvalio izvođača radova s radnicima i inženjerima, koji su pokazali umijeće i znanje da u kratkom vremenu realiziraju ovako specifične intervencije i zahtjeve mladih arhitekata – kaže Šime Erlić, gradski pročelnik za EU fondove.
– Naš je cilj da bivšu vojarnu privedemo na razinu komunalne uređenosti kakvu ta zona zbog svoje lokacije i važnosti, apsolutno zaslužuje. To je do sada bilo otežano zbog blokiranih imovinskopravnih odnosa, ali nadam se da je to sada iza nas i da ćemo postupnim uređenjem ovog područja dobiti kvalitetan javni prostor za građane.
Natalija Šarlija (ŽUTINEL): Rješenjima smo htjeli ljudima ponuditi infrastrukturu da se mogu baviti umjetnošću i da ljudima približimo kulturu, odnosno dovedemo je na ulicu.
Zrinka Vrkić (ŽUTINEL): Ovaj prostor vidimo kao novi kulturni centar grada.
Lucia Kalogjera (ZELENIŠE): U vrlo kratkom vremenu ponuđeni su projekti koji mogu promijeniti funkciju ovog prostora i kvarta.
Denis Grubišić (ZELENIŠE): Prostor oko Gradske knjižnice predodređen je kao prostor javne i društvene namjene. Ovakve male intervencije oplemenjuju i uljepšavaju kvart, što je poticajno za struku i građane.
Manolo Birkić (ZELENIŠE): Prostor bivše vojarne prepoznali smo kao prostor s velikim potencijalom koji je potrebno otkriti građanima.