Na izložbi Dragulj dalmatinskog pravoslavlja po prvi put javno će biti izložene ikone iz fundusa obitelji Desnica od 16. do 19. stoljeća

Kula Jankovića u Islamu Grčkom ponovno otvara vrata posjetiteljima. Ove godine u okviru Dana Kule po prvi put za javnost se otvara obiteljsku zbirku ikona. 

Na izložbi Dragulj dalmatinskog pravoslavlja – ikone iz fundusa obitelji Desnica po prvi put će biti izložena cijela obiteljska zbirka od 38 ikona iz 16. do 19. stoljeća. Umjetnine, među kojima je nekoliko vrhunskih radova, na zanimljiv način odražavaju regionalnu političku i vjersku povijest, kulturno i umjetničko ispreplitanje istoka i zapada, kao i dviju kršćanskih konfesija.

Većina slika je neznanih autora, ali su prisutna i vrlo kvalitetna djela pripisana Stilijanu jereju, Mihajlu Damaskinu i Mateju Veji. Kupovina i uvoz umjetnina za religijske potrebe su stalna pojava u povijesti umjetnosti Dalmacije. Ove su ikone zanimljive zbog ogromnog područja s kojeg dolaze, kako iz Venecije koja je najčešće tržište, tako s Krfa čak i iz Rusije. Radovi domaćih radionica zaostaju kakvoćom samo za nekoliko vrhunskih djela u zbirci, dok se s drugima mogu ponosno uspoređivati. Moguće je zapaziti kako se veliki stilovi baroka i kretskog slikarstva zrcale primjerice u radovima majstora starog benkovačkog ikonostasa ili ikonopisca Nikole Sudara.

Slike su kroz stoljeća nabavljali posjednici i korisnici Kule Jankovića i crkvice svetog Đurđa, u ranija vremena radi zadovoljenja vjerskih potreba, a kasnije i kao ljubitelji umjetnosti. Tijekom Domovinskog rata zbirka ikona izbjegla je sudbinu kompleksa koji je porušen i spaljen. Dio slika nalazio se tijekom cijelog rata u stanovima vlasnika u Zagrebu, dok je ostale iz ratom ugrožene Kule evakuirao u Republiku Srbiju tadašnji kustos Zavičajnog muzeja u Benkovcu Milorad Savić, koji je ujedno zbirku i znanstveno obradio te atribuirao spomenuta djela. Ove ikone vraćene su u Republiku Hrvatsku djelovanjem Međudržavnog povjerenstva za povrat kulturnih dobara 2015. godine.

Na otvorenju će kroz izložbu posjetitelje voditi povjesničari umjetnosti: docentica Zoraida Demori Staničić i Milorad Savić.

Nakon Dana Kule izložbu će biti moguće razgledati do 28. Kolovoza 2022., svaki dan između 10 i 13 te između 17 i 20 sati.

Posjetitelji Dana Kule 2022. moći će prisustvovati i promocijama triju knjiga.

U četvrtak u 19 sati knjigu o poeziji Vladana Desnice predstavit će njezin autor Vladan Bajčeta. Knjiga NON OMNIS MORIAR: O poeziji i smrti u opusu Vladana Desnice (2022.) pokriva dva važna aspekta piščevog književnog rada – njegov potpuno marginalizirani lirski segment s jedne, te najvažniji tematski aspekt, s druge strane.

U prvom dijelu, osim što se bavi Desničinom jedinom za života objavljenom zbirkom poezije Slijepac na žalu, studija ispituje rukopisnu ostavštinu u kojoj je pronađena jedna nedovršena pjesnička knjiga, kao i još nekoliko zasebnih lirskih tekstova. Drugi dio proučava tanatološke aspekte u ostatku Desničinog dobro poznatog proznog opusa.

U nastavku programa slijedi promocija knjige Milorada Savića Djela i stilovi umjetnosti Srpske pravoslavne crkve u Dalmaciji (2020.). Autor ovim djelom zaokružuje višedesetljetno istraživanje baštine Srpske pravoslavne crkve u Dalmaciji, donoseći niz novih arhivskih podataka i prijedloga za atribucije.

Program Dana Kule 2022. nastavlja se u subotu, 30. srpnja još jednom promocijom knjige, Odijevanje naroda – nastanak narodne nošnje (2021.) iz pera Jadrana Kalea, kustosa Etnografskog odjela Muzeja grada Šibenika i izvanrednog profesora na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. Knjiga razrađuje teme dotaknute zadarsko-šibenskom izložbom sjevernodalmatinskih narodnih nošnji iz 2001. i 2002. godine koju su tada postavili kustosi ovih gradskih muzeja Jasenka Lulić Štorić i Jadran Kale, smještajući povijesni nastanak fenomena narodne nošnje u zbivanja u zadarsko-šibenskom zaobalju sredinom 17. i početkom 19. stoljeća kad je riječ "nošnja" prvi upotrijebio Vuk Stefanović Karadžić. Nakon predstavljanja knjige preko digitalnih platformi, ovo se priređuje na simboličnom mjestu rođenja narodne nošnje, u Kuli gdje se čuva jedan od povijesnih spomenika procesa njenog nastanka – čuveni portret Stojana Jankovića.

Dani Kule 2022 završavaju predstavom amaterskog dramskog ansambla Knezovi i serdari posedarski iz Posedarja Vrijeme i prostor serdara kotarskog Stojana Mitrovića Jankovića. Romantiziranu biografiju uskočkog junaka Stojana Jankovića napisao je i za izvedbu pripremio Boris Ante Magaš, koji je ujedno i režiser predstave.