„To je samo mali komad plastike“, reklo bi osam milijarda ljudi.
Postoje i oni svjesni opasnosti ove rečenice, kao i neadekvatnog zbrinjavanja otpada, te činjenice da svijet proizvodi više otpada nego ikad, i baš su zato odlučili biti zamašnjak promjene u društvu. "Zero waste" pokret, život bez otpada, stoga je sve popularniji u Hrvatskoj, sve više ljudi živi po tom principu kako bi pridonijeli vlastitom zdravlju, zdravlju budućih generacija i planetu Zemlji općenito. Pobornici ove životne filozofije vjeruju kako se - pridržavajući se određenih pravila u godinu dana - smeće jednog domaćinstva može svesti tek na jednu staklenku!
Možda ovako napisano zvuči poput utopije, ali praksa dokazuje da neki u tome uistinu uspijevaju: odbiti, smanjiti, ponovno upotrijebiti, kompostirati i reciklirati – to je njihov recept u pet koraka!
Jedna od njih je Anamarija Prgomet, Zagrepčanka koja je prije godinu i pol dana, proučavajući veganstvo, počela istraživati o životu bez otpada i sada nastoji da se ta filozofija ne odrazi samo na njezino kućanstvo, već i na što veći broj ljudi u Hrvatskoj. O životu s manje smeća pokrenula je Facebook stranicu Zero Waste Croatia te u suradnji s udrugom "Vestigium" i prvi zero waste klub naziva „Život“, održava edukacijska predavanja i radionice diljem zemlje pa je i s nama odlučila podijeliti osnovne smjernice kako živjeti bez otpada i pokušala otkloniti predrasude kako je ta filozofija nepraktična, rigorozna i dugoročno neodrživa.
Na njezinu nedavno održanom predavanju u Zadru, u organizaciji udruge "Eko Zadar", tražilo se mjesto više, što svjedoči o sve većem broju zainteresiranih za ovaj način življenja.
- Najčešća pitanja na predavanjuma obično su kako ići u kupovinu, kako izrađivati kozmetiku, te kako kompostirati. Često ljudi smatraju da je teško živjeti bez otpada, da je to prava muka, no s dobrim planom sve je moguće, a i sve je više primjera dobre prakse. Osobno, sretna sam što mogu tako živjeti, što imam priliku pridonijeti oporavku planeta. Shvatila sam da ne želim ignorirati činjenicu da se mali broj otpada reciklira, a reciklaža također nije idealno rješenje jer se plastika može reciklirati dva do tri puta, ali i dalje ostaje negdje na planetu - kazala nam je Anamarija.
Naime, ona kupuje samo lokalnu hranu, u rinfuzi, većinu svojih higijenskih potrepština poput sapuna, dezodoransa i paste za zube izrađuje u svom kućanstvu, ne upotrebljava jednokratnu plastičnu ni papirnatu ambalažu, u njezinu domu dobrodošlo je sve što se može ponovno iskoristiti, poput staklenki. Biootpad od voća i povrća čini oko 70 posto njezina kućnog otpada i kompostira se, a tek na zadnjemu mjestu je reciklaža. A sve to tek je prva faza života bez otpada, kada se počne dublje o tome promišljati, počnemo paziti gdje kupujemo i odjeću, pazimo na potrošnju energije i prirodnih resursa, biramo „ekološkija“ sredstva putovanja...
- Svatko ponaosob treba osjetiti da želi tako živjeti, ili barem osjetiti odgovornost prema planetu koju čovjek najviše razara. A onda se može preko noći preći na život bez otpada. Potpuna tranzicija i prilagodba traje otprilike četiri mjeseca. Treba krenuti malim koracima: nositi platnene vrećice za kupovinu, manje vrećice za kupnju u rinfuzi i voće i povrće, koristiti staklenu bocu za vodu, napraviti vlastitu kozmetiku i deterdžente. Bitno je napraviti tjedni plan kupnje, otići na tržnicu umjesto u najbliži dućan. Što se tiče kozmetike, u jednom danu se može napraviti kozmetika za sljedećih nekoliko mjeseci, pa se tu uštedi dosta vremena i novca, savjetuje Anamarija. Njezina privatna promjena preslikala se i na zajednicu istomišljenika koja svakim danom raste. Kao dobar primjer brige za okoliš rodio se i prvi "Zero waste" klub u Hrvatskoj, smješten u zagrebačkom kvartu Vrbani.
- U suradnji s udrugom "Vestigium" pokrenula sam "Život" kako bismo imali platformu za edukaciju i suradnju, ali i pokazali kako je lako živjeti bez otpada. Prvi smo takav klupski kafić u Hrvatskoj, ne stvaramo nimalo otpada, a gosti svoj otpad nose doma. Čak i hrana koju koristimo kupljena je od lokalnih OPG-ova, primjerice voće od kojeg izrađujemo smoothije, kavu koja je organska i u rinfuzi nabavljamo u suradnji s "Cogitom", a kod nas se može popiti zadarsko craft pivo pivovare "Brlog", dodaje Anamarija.
Ova zajednica kroz radionice, javne nastupe i društvene mreže pokušava se što više implementirati u sustav, a ako ste se kroz ove retke zainteresirali za ovu filozofiju života, sve dodatne informacije možete pronaći na Facebook stranici Zero waste Croatia.
Guši nas puno stvari
Korijeni 'Zero waste' principa leže u minimalističkom pristupu životu pa bi se, po toj logici, prelaskom na ovaj način života trebalo riješiti svega što nam 'komplicira' svakodnevicu i onemogućuje jednostavnost te životni prostor prilagoditi pravilima ekološki osviještenog načina života. Ujedno, i početi više cijeniti stvari koje imamo i u njima uživati.
- Osobno sam tip koji nije minimalist, nego sakupljač, no s godinama su me stvari u domu i odjeća počeli gušiti, stoga sve više naginjem minimalizmu i reduciram dosta toga što mi je bilo bitno. Pokušavam živjeti po principu da je prošlost uistinu prošlost i da se ne treba za nju vezati, tako ni za stvari koje na nju podsjećaju, već živjeti u sadašnjem trenutku - objašnjava Anamarija.
- Osobno sam tip koji nije minimalist, nego sakupljač, no s godinama su me stvari u domu i odjeća počeli gušiti, stoga sve više naginjem minimalizmu i reduciram dosta toga što mi je bilo bitno. Pokušavam živjeti po principu da je prošlost uistinu prošlost i da se ne treba za nju vezati, tako ni za stvari koje na nju podsjećaju, već živjeti u sadašnjem trenutku - objašnjava Anamarija.
Što nosim u neseseru?
- Sama izrađujem svoju kozmetiku, ne koristim puno proizvoda i rijetko se šminkam. Moja kozmetička torbica sadrži pastu za zube, bambusovu četkicu, metalni čistač za jezik, dezodorans, drvenu četku za kosu, metalni štapić za uši, par ruževa, ulje za lice... - kaže Anamarija.