Bivša šefica Povjerenstva: 'Ovim bi se trebali baviti i policija i DORH'

Jesu li mailovi ministrice gospodarstva Martine Dalić s grupom poduzetnika i odvjetnika koja je pisala lex Agrokor, a zatim u provedbi toga zakona ostvarila unosnu zaradu “zapeli za oko” Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa?

U četvrtak u prijepodnevnim satima iz Povjerenstva kojem je na čelu Nataša Novaković odgovorili su kako to tijelo nije otvorilo novi predmet o Martini Dalić. Dodali su, međutim, da pažljivo prate taj slučaj i da će “razmotriti sva saznanja stečena iz medija” i ocijeniti upućuju li objavljene informacije na moguću povredu odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Preokret

U popodnevnim satima, međutim, iz Povjerenstva su nam javili da su “nakon dodatnih razmatranja” odlučili formirati predmet o ministrici Dalić i mailovima. Formiranje predmeta o nekom dužnosniku prvi je korak u postupanju Povjerenstva koji još ne znači da će postupak biti i pokrenut.

Za Daliju Orešković, bivšu predsjednicu Povjerenstva, ovaj slučaj je iznimno ozbiljan i to na više razina.

- U svojim izjavama premijer sve nastoji svesti na priču da se zakon morao donijeti u vrlo kratkim rokovima kako bi se zaustavio proces urušavanja Agrokora i zaštitio opći gospodarski interes. Međutim, sad je očito da je od samog početka ovaj zakon imao i jednu drugu svrhu - pogodovanje privatnim interesima osoba okupljenih oko ministrice Dalić.

- Ovaj slučaj - dodaje Orešković - duboko kompromitira premijera te ministricu Dalić i ministra Zdravka Marića koji su imali pristup povlaštenim informacijama o Agrokoru, a omogućili su da do tih informacija dođu ljudi koji do njih nisu smjeli doći, a koji su ih iskoristili za svoj interes.

- U slučaju Dalić - tvrdi Orešković - moglo bi se raditi o nekom od oblika zabranjenog djelovanja iz članka 7. Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Međutim, u kontekstu težine ove situacije, mislim da bi bilo kudikamo važnije da se ovim pitanjem bave tijela kazneno-pravne odgovornosti, policija i DORH.

U svoju korist

- No te razine odgovornosti se - ističe Orešković - tek trebaju utvrditi, a ono što je već sad jasno jest politička odgovornost premijera, potpredsjednice Vlade i ministra financija jer je Vlada sve vrijeme radila na tome da javnost ne dobije informacije na koje ima pravo.

Lex Agrokor je, ističe Orešković, ogledni primjer toga kako je Hrvatska u odnosu na već dosegnutu razinu transparentnosti napravila tri-četiri koraka unatrag. - Sve da je grupa ljudi koja je pisala lex Agrokor doista i radila u javnom interesu, nesporna je činjenica da je ta grupa radila i u svoju korist - zaključuje Orešković.