Broj iseljenika s diplomom u četiri godine porastao je za vrtoglavih 66%

U drugim državama Europske unije dulje od godinu dana živi 348.300 radnosposobnih osoba u dobi od 20 do 64 godine s hrvatskim državljanstvom - njih ukupno 82.300 ili 31 posto više nego tijekom 2013., godine kad je Hrvatska ušla u EU, piše Jutarnji.hr.

Oni danas čine čak 14 posto ukupnog radnosposobnog stanovništva koje živi u Hrvatskoj te je, po tom kriteriju, Hrvatska na trećem mjestu rang-ljestvice zemalja EU. Na prvom je mjestu Rumunjska, država čiji radnici u drugim državama EU čine čak 19 posto ukupnog radnosposobnog stanovništva, a na drugom Litva koja ima 15 posto radnika izvan svojih granica.

Prema podacima koje je jučer objavio Eurostat, gotovo 80 posto radnosposobnih hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske je zaposleno, što je pri vrhu zaposlenosti među emigrantima u Europskoj uniji i značajno više od stope zaposlenosti u samoj Hrvatskoj, koja iznosi 63,6 posto i jedna je od najnižih među zemljama EU (niža je samo u Grčkoj i Italiji).

Alarmantno

Pogleda li se obrazovna struktura radnosposobnih hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske, podaci su, kažu stručnjaci, krajnje zabrinjavajući. Naime, broj radnika s niskom stručnom spremom u periodu od 2013. do 2017. godine nije se bitno promijenio, odnosno narastao je za tek 4 posto. Broj onih sa srednjom stručnom spremom, koji čine većinu u obrazovnoj strukturi radnosposobnih osoba u Hrvatskoj, narastao je za 35 posto, što odgovara prosjeku rasta ukupnog broja radnosposobnih u drugim državama EU. No, broj visokoobrazovanih narastao je za čak 66 posto!

Radi se o dvostruko većem porastu od prosječnog porasta visokoobrazovanih među svim emigrantima iz država EU, koji iznosi 32,5 posto, te drugoj najvišoj stopi u EU (najveću stopu rasta broja visokoobrazovanih među onima koji su napustili svoju zemlju i otišli raditi negdje drugdje unutar EU ima Portugal, 78 posto).

Broj onih s hrvatskom putovnicom i završenim fakultetom koji rade u drugim državama EU narastao je u protekle četiri godine sa 36.600 na čak 60.600. To ne znači da se 24.000 visokoobrazovanih osoba u tom periodu odselilo iz Hrvatske - to je razlika između broja onih koji su se u tom periodu iz drugih država vratili u Hrvatsku i onih koji su u istom periodu otišli. Može se pretpostaviti da se dio onih starijih, iznad 60 godina, vratio, a da se veći broj mlađih odselio.

Isto tako, kako bi isključio iz analize kratkoročne migracije, Eurostat je uzeo u obzir samo one stanovnike koji u drugim državama EU žive najmanje 12 mjeseci ili namjeravaju u njoj ostati barem jednu godinu.

- Podaci su više nego alarmantni. Sad je potpuno jasno da se suočavamo s kontinuiranim odljevom stručnjaka, ne samo liječnika koji su najčešće u središtu pažnje, i to onih stručnjaka čiji povratak nije realno očekivati - kaže dr. Mirjana Adamović s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, koautorica istraživanja “Prethodna iskustva migracije i aspiracije za migracijom mladih u Hrvatskoj” koje je provedeno prošle jeseni pod koordinacijom Zaklade “Friedrich Ebert”.

Rade na sebi

To je istraživanje, kaže, pokazalo da mladi uče jezike i rade na sebi kako bi mogli pronaći posao izvan granice Hrvatske, i to u svojoj struci. Dok je visokoobrazovanom kadru ranije najvažniji razlog za iseljavanje bilo napredovanje i usavršavanje u poslu, danas je to, kaže, materijalni standard, plaća i pronalazak posla. Visokoobrazovanih u ukupnom broju radnika koji žive izvan Hrvatske je 17,4 posto, što je još uvijek niži udio od onog koji visokoobrazovani čine u ukupnom broju radnosposobnih u Hrvatskoj. Međutim, galopirajući rast onih koji odlaze je, kaže struka, razlog za brigu, piše Jutarnji.hr.