Cijela Hrvatska očekuje što će predsjednik odlučiti i hoće li iz zatvora pustiti Perkovića i Mustača: Milanović ima moć da pomiluje

Sad je sve u rukama predsjednika Republike, kaže nam odvjetnik Anto Nobilo, koji će u utorak Ministarstvu pravosuđa i uprave predati zahtjev za pomilovanje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, bivših šefova jugoslavenskih, a potom i hrvatskih obavještajnih službi koji su u Njemačkoj 2016. osuđeni na doživotnu zatvorsku kaznu zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.

Ministarstvo pravosuđa će nakon toga prikupiti sve podatke o slučaju i spis uputiti Zoranu Milanoviću. A on će odlučiti hoće li Perkovića i Mustača pomilovati nakon što su do sada odslužili osam godina kazne.

- Predsjednik Republike ima izravnu ustavnu ovlast da pomiluje i to je jedina njegova ovlast koju ne dijeli ni s kim, ni s Vladom ni s premijerom. Sustav pomilovanja i postoji zato što se ne mogu predvidjeti sve situacije, i zato što može postojati mogućnost da pravosuđe sa svojim mehanizmima proizvede nepravdu. A upravo to se dogodilo Perkoviću i Mustaču – ističe Nobilo.

Hrvatski predsjednik ih, pojašnjava on, prema zakonu ima mogućnost pomilovati, bez obzira na to što su osuđeni u Njemačkoj.

- Oni su Njemačkoj i izučeni pod uvjetom da se moraju vratiti u Hrvatsku. I izdržavanje kazne je prema europskom pravu određeno u Hrvatskoj i na njih se primjenjuju svi zakonski propisi kao da su osuđeni u Hrvatskoj. Oni su u svemu izjednačeni s osobama koje su osuđene u Hrvatskoj - naglašava Nobilo.

Njegova glavna argumentacija zasniva se na sljedećoj tezi. Da je Perkoviću i Mustaču za ubojstvo Đurekovića suđeno u Hrvatskoj, i da su proglašeni krivima, maksimalno su mogli dobiti 15 godina zatvora. U Njemačkoj su nominalno osuđeni na doživotni zatvor, no u praksi bi puno prije bili pušteni na slobodu.

Josip Perković i Zdravko Mustač

Pool/Cropix

- Faktički osuđenici na doživotni zatvor u Njemačkoj nakon 15 godina bivaju pušteni na slobodu, osim izuzetaka koji su opasni za okolinu. Za strance vrijede druga pravila: ako su osuđeni na doživotni zatvor oni mogu na slobodu nakon sedam i pol godina, uz uvjet da budu protjerani iz Njemačke. Kada ih je hrvatski sud izručivao, odlučio je da Perković i Mustać moraju biti vraćeni u Hrvatsku. I tu su se oni našli u škarama između dva pravna sustava: njemačkog i hrvatskog. U Hrvatskoj se išlo na pretvaranje kazne, pa je Perkoviću ona pretvorena u 30, a Mustaču u 40 godina zatvora. A da su ostali u Njemačkoj, izišli bi nakon sedam i pol godina i danas bi bili na slobodi – pojašnjava Nobilo, pravni zastupnik Josipa Perkovića koji, zajedno s Mustačem, kaznu služi u zatvoru u Glini.

Da se, prema njegovim riječima, Perkoviću i Mustaču sudilo u Hrvatskoj, ne bi se primijenio sadašnji zakon, koji propisuje maksimalnu kaznu od 40 godina, nego zakon iz 1983. godine, kada je propisana bila kazna od 15 godina.

- Božićni Ustav iz 1991. je ukinuo smrtnu kaznu, pa bi se u suđenju Perkoviću i Mustaču primijenio najblaži zakon, koji je propisivao maksimalnu kaznu od 15 godina. Ovako, njima se sudilo u Njemačkoj, oni su nakon suđenja vraćeni u Hrvatsku i došlo je do sistemske nepravde koju sada predsjednik Republike jedini svojim pomilovanjem može ispraviti – zaključuje Nobilo.

Šestorica umirovljenih generala - Ante Gotovina, Ivan Čermak, Davor Domazet Lošo, Pavao Miljavac, Ljubo Ćesić Rojs i Marinko Krešić – potpisala su pismo u kojemu od Milanovića traže da pomiluje Perkovića i Mustača zbog njihova doprinosa u obrani Hrvatske. Među potpisnicima je bio i Krešimir Ćosić, no on je od zajedničke akcije na koncu ipak odustao. A kada je pismo objavljeno u javnosti, svoj potpis povukao je i Krešić, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, zbog - kako je naveo - "podjela koje je izazvalo pismo u javnosti i u braniteljskoj populaciji". U međuvremenu inicijativi za pomilovanje Perkovića i Mustača pridružio se i umirovljeni general Luka Džanko, potpredsjednik Vedre – udruge veterana Domovinskog rata i antifašista.

- General Džanko smatra da Perković i Mustać svojim zaslugama za obranu Hrvatske u ratu početkom devedesetih, kad su se stavili na raspolaganje domovini, apsolutno zaslužuju prijevremeno puštanje na slobodu – stoji u priopćenju koje je u ponedjeljak uputila Vedra.