‘Cijelu 2022. sam bila na bolovanju, sada sam zdrava, ali bih koristila stari godišnji. Mogu li?‘; Evo i odgovora

Radnik koji je cijelu prošlu 2022. godinu proveo na bolovanju te nije koristio godišnji odmor za tu godinu, ima pravo po povratku na posao u 2023. iskoristiti neiskorišteni godišnji odmor.

Međutim, neiskorištene dane godišnjeg odmora iz prošle godine, kako ističu iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, radnik treba iskoristiti najkasnije do 30. lipnja ove godine, navodi Faktograf.

"Zakon o radu vezano za prenošenje godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti (privremene nesposobnosti za rad), omogućava radniku da neiskorišteni godišnji odmor iskoristi po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine", navodi Ministarstvo rada u odgovoru na upit Faktografa.

Naime, čitateljicu koja je prošlu godinu provela na bolovanju zanimalo je može li tijekom ove godine iskoristiti neiskorišteni odmor.

Kako resorno ministarstvo navodi, odredba koja regulira pravo da neiskorištene dane godišnjeg odmora iskoristi po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja iduće godine, kogentne je naravi.

To znači da radnika štiti od "mogućih odgoda i zakidanja u pravovremenom ostvarivanju prava na plaćeni godišnji odmor, na način da se Zakonom o radu utvrđuje mogućnost prenošenja godišnjeg odmora te određuje krajnji rok do kojega poslodavac mora osigurati radniku korištenje pripadajućeg godišnjeg odmora".

Dakle, krajnji rok za korištenje godišnjeg odmora iz prethodne godine je kraj lipnja tekuće godine. No, ako radnik do tada ne uspije iskoristiti godišnji on mu propada.

"Ako kojim slučajem radnik po povratku na rad ne bi stigao u cijelosti ili djelomično iskoristiti godišnji odmor iz prethodne kalendarske godine, poslodavac ne bi bio dužan tome radniku nakon 30. lipnja osigurati korištenje godišnjeg odmora za prethodnu kalendarsku godinu", ističu iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Napominju i kako poslodavac u tom slučaju, prema sadašnjem zakonskom uređenju, ne bi trpio štetne posljedice.

Međutim, u prekršaju bi bio poslodavac koji radniku omogući da i nakon 30. lipnja tekuće godine koristi neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine.

"Poslodavac koji bi, u takvome pretpostavljenom slučaju, s radnikom dogovorio da se započeto korištenje godišnjeg odmora stečenog u prethodnoj godini, nastavi bez prekida i nakon 30. lipnja, sve do njegova isteka u cijelosti, mogao bi radi toga, nakon inspekcijskog nadzora, ipak prekršajno odgovarati, unatoč tome što sama priroda takvog dogovora, postignutog na zahtjev radnika, ne bi upućivala na namjeru zlouporabe prava radnika zaštićenog kogentnom normom", objašnjavaju iz Ministarstva, navodeći kako takvo stajalište izražava i aktualna sudska praksa Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske o tome pitanju.

Prema odredbama Zakona o radu, radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor od najmanje četiri tjedna. Istodobno, maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Duže trajanje plaćenog godišnjeg odmora od propisanog zakonskog minimuma moguće je ugovoriti kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Radnik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana pravo na godišnji odmor ostvaruje nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod tog poslodavca.

O pravu na korištenje godišnjeg odmora nakon dugotrajnog bolovanja pisali smo i ranije pa tako vezano i za čitatelja kojeg je zanimalo može li nakon prekida bolovanja, a prije no što ode u mirovinu, iskoristiti godišnji odmor iz prethodne, ali i tekuće godine. Iako je u međuvremenu došlo do izmjena Zakona o radu, u dijelu koji regulira pitanje godišnjeg odmora nije bilo intervencija, napominje Faktograf.