Cijene osnovnih prehrambenih namirnica svakog dana rastu: inflacija je na razini srpnja, ali je kruh zato skuplji 31, a perad 30 posto

Dok se raspravlja o poskupljenjima benzina, plina i struje, cijene osnovnih prehrambenih namirnica svakoga dana u svakom pogledu sve više napreduju pa su mlijeku i šećeru porasle više i od 40 posto, a više od 30 posto kruhu, ulju i jajima.

Poskupljenja hrane najteže će pasti onima kojima najveći dio plaće troše na preživljavanje, na hranu i režije, jedva sastavljajući kraj s krajem mjeseca, jer su njima mnogi proizvodi na koje troše zarađeni novac poskupjeli više od službene stope inflacije.

Oni koji zarađuju natprosječne plaće lakše će podnijeti poskupljenja, jer njima ipak ostane nešto novca za druge troškove, mogu sebi priuštiti poneku kavu izvan kuće ili neki posjet kinu ili kazalištu.

Ostali koji važu kako od kilograma mesa napraviti što više ručkova, a djeci umjesto popularnih namaza od lješnjaka serviraju džemove, teško će osjetiti inflaciju i neće vjerovati da je iznosila “samo” 12,3 posto jer se njima čini da je 200 posto.

Na razini srpnja

Inflacija je u kolovozu ostala na razini srpanjskih 12,3 posto, prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku. To je prvi u nizu mjeseci da inflacija nije rastom preskočila mjesec ranije, ali su zato cijene hrane, na koju građani troše najviše novca, čak 26 posto od košarice iz koje se računa inflacija, jednostavno podivljale.

Ukupno je hrana skuplja 19,2 posto, a rekorder kolovoskih poskupljenja je svježe mlijeko s niskim udjelom masti koje je bilo za 43,5 posto skuplje nego u istom mjesecu prošle godine. Punomasno mlijeko bilo je 41,2 posto skuplje, šećer 40,9 posto, a u stopu ga prate jestiva ulja koja su skuplja 39,3 posto, masti 37,1 posto i gotova jela s 33,3 posto višim cijenama. Kruh je poskupio 31,1 posto, jaja 31,2 posto, perad 30 posto, brašno 28 posto, jogurt 26,5 posto, sir 25 posto...

Ukupna razina poskupljenja za hranu je niža i na razini je 19,2 posto, jer su neki drugi proizvodi manje poskupjeli, poput voća kojem su cijene u kolovozu porasle 3,9 posto, povrća s 11,5 posto višim cijenama, maslinovo ulje je poskupjelo za 3,7 posto, dječja hrana 3,3 posto...

Kad se pitate kako je to inflacija samo 12,3 posto, a kruh je skuplji 31 posto, šećer 40,9 posto, a mlijeko 42 posto, treba reći da i druge cijene utječu na razinu inflacije.

A plaće i mirovine...

Tako na hranu otpada 26 posto košarice roba i usluga iz kojih se inflacija računa, na stanovanje, vodu, električnu energiju i plin odlazi 16,87 posto košarice i ti su proizvodi ukupno u kolovozu bili skuplji 10,5 posto, dok na prijevoz otpada 14,72 posto udjela u košarici, a on je bio skuplji 14 posto.

Električna energija kućanstvima u kolovozu je bila skuplja 10,8 posto, plin je bio skuplji 17,3 posto, a plin u bocama 26,3 posto. Dizelsko gorivo poskupjelo je 29,8 posto, a benzin 11,2 posto.

Kako se živi s ovakvim cijenama? Jedva. Više se preživljava. Prosječna mirovina iznosi 2707 kuna, a kada se iz nje isključe oni koji primaju inozemne mirovine onda raste na 3050 kuna.

U oba slučaja su te prosječne mirovine ispod ili gotovo ispod praga rizika za siromaštvo koji je lani iznosio 3038 kuna na mjesec za jednočlano kućanstvo.

Prošle godine nismo znali za ovakvu inflaciju, po mjesecima se kretala od negativnih 0,3 posto do 5,5 posto. Prosječna plaća u lipnju ove godine je iznosila 7711 kuna, ali više od 60 posto zaposlenih zarađuje manje od toga, svaki četvrti manje od 4983 kune, a svaki deseti zaposleni prima manje od 4200 kuna plaće.

Prag rizika od siromaštva za prošlu godinu za obitelj s dvoje odraslih i dvoje djece je bio mjesečnih 6380 kuna. Jasno je da ljudi koji svojim prihodima plešu na pragu rizika od siromaštva ili su ispod njega štede na svemu, energiji, gorivu, hrani...

Inflacija sama po sebi njima baš ništa ne znači. Oni koji broje kune od prvog do posljednjeg dana u mjesecu vjeruju samo onom što imaju u novčanicima i brojkama koje se zavrte na blagajnama u trgovinama.