Damir Trut objasnio zašto se u crkve može, a u kafiće ne: ‘Na mise dolaze ljudi koji inače dolaze i koji se poznaju‘

- Svih osam mjeseci epidemije inspektori, u posljednje vrijeme i uz pomoć policije, obilaze objekte i promatraju kako se organizacije primjenjuju mjere Stožera i preporuke HZJZ-a. U najvećoj mjeri se upozorava, a u zadnjih mjesec dana krenulo se malo žešće jer je manji broj pravnih osoba ne poštuje mjere. Uslijed njih dolazi do povećanja broja zaraženih. Sada će se moći kažnjavati i fizičke osobe, rekao je pomoćnik ministra unutarnjih poslova i ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži prvog' urednice i voditeljice Marije Gerbec Njavro, prenosi Jutarnji list.

Mjera kažnjavanja je potrebna zbog manjeg broja ljudi koje se mora prisiliti i uputiti da se moraju pridržavati mjera, dodao je.

Javni prijevoz najteže je kontrolirati jer je to dinamička aktivnost, pogotovo u špicama na posao i s posla. Pravni subjekti moraju napraviti organizaciju da ljudi rade u različito vrijeme, u smjenama, od kuće, smatra Trut.

- Civilna zaštita ima dvjestotinjak pripadnika, imamo 100 pričuvnika Civilne zaštite koji rade kao covid redari, državni inspektorat ima 200-tinjak ljudi, policija ima veliki broj ljudi, ona je najjača snaga. Imamo dovoljno ljudi za nadzor za manji broj ljudi koji će kršiti mjere, rekao je Trut.

'Naš cilj nije kažnjavanje'

- Nije cilj nije kažnjavanje nego dovesti društvo i građane u način funkcioniranja rada i života da se virus ne prenosi s jedne osobe na drugu. Bitna je dezinfekcija, smanjeni broj kontakata, ne imati druženja, nositi maske. Moramo razumjeti da bez toga ne može. To mora biti dio našeg života i nadam se da to neće dugo trajati i da će nam se normalan život vratiti kroz koji mjesec, objasnio je Trut.

- Oko 35.000 objekata je u ljetu u punom pogonu. Zimi je to oko 25.000, a oko 10.000 ih je na neki način kršilo mjere, a 1000 ih je potpuno kršilo mjere. Trebalo je zaposliti veći broj ljudi u civilnu zaštitu, 500-600 ljudi nije dovoljno. Svjesni smo da su pojedinci proširili zarazu, možda je trebalo u startu strože pristupiti problemu da se objekte educira i kažnjava ako se ne pridržavaju mjera. Dok 2 milijuna građana smatra da je koronavirus virozica i da se njih to ne dira, to je problem. Mi smo između dvije neprijateljske vatra, kao centar socijalne interakcije. Išli smo s prijedlogom još u svibnju da se napravi kategorizacija objekata A, B i C kako bi se obilježili da imaju oznaku higijenskog nivoa na način kako se pridržavaju prema riziku zaraze, rekao je predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak.

Predsjednik sociološkog društva Branko Ančić je rekao da je kažnjavanje kao represivna mjera dvojbena. Na neke može imati efekta i ostvariti učinak, a na neke ne. Kad bi kažnjavanje bilo uvijek efikasno onda kriminala ne bi bilo, smatra.

'Stožer gubi povjerenje građana'

- Mjere su se trebale donijeti ranije, a kada je stvar bila uspješnija, onda je politika govorila da je za to zasluga te iste politike. Kada stvar ne funkcionira, krivi su građani. Tu treba pronaći balans, primarno u komunikaciji. Građani se u najvećoj mjeri pridržavaju mjera, pogotovu onih koje su jasno komunicirane. Većina građana je svjesna opasnosti covid-19 epidemije, rekao je.

Dodao je kako Stožer gubi povjerenje koje polako pada, a smatra da je razlog za to nekonzistentnost u provođenju mjera jer se događaju neke iznimke, netko nešto može, a netko ne može, objasnio je.

Trut je o mjerama rekao da se one ne donose ad-hoc ili bez analize i pripreme. Rade se analize, mjere se prilagođavaju trenutku. Balansiraju se između funkcioniranja gospodarstva i pritiska na javno zdravstvo, rekao je.

Objasnio je zašto se u crkvu može, a u kafiće ne.

- Lokali su prostor u koji se svi slijevaju s različitih strana, a u crkvu dolaze ljudi koji inače dolaze i koji se poznaju. Više je kretanja u lokalima i ljudi se ne poznaju, smatra Trut.

- Cilj mjera je da se smanji broj zaraženih. Moramo imati trend pada, da je konzistentan i da svakim danom ima sve manje zaraženih. Sve ove dane ćemo analizirati i 21. prosinca ćemo znati što dalje. Ako ne bude kvalitetnog rezultata, možda će se odlučiti i da se mjere nastave, rekao je.

Medak je objasnio da je više zaraženih u noćnim klubovima i kafićima nego u restoranima. Kaže kako sustav gradnje mjera nije dobar. Treba razlikovati uslužne i neuslužne djelatnosti i onda spuštati na skupine po rizicima, poručuje Medak. Smatra da se nije uspostavio kvalitetan sustav analitike.

'Maknuli su nam svaki drugi stol, a troškovi su ostali isti'

- Da bi zadovoljili epidemiološku situaciju moramo smanjiti broj stolova na duplo. Ako netko u Vladi u svom resoru makne svakog drugog, kako bi onda funkcionirali. Kako biste Vi radili da nemate svojeg čovjeka u režiji. Nama su maknuli svaki drugi stol, a troškovi su ostali isti. Mjerama se dobije 4000 kuna, a ostatak plaće moramo mi namiriti, a nemamo od čega. Ljudi ne mogu živjeti od 4000 kuna, rekao je Medak te dodao da su zemlje smanjile PDV za njihovu djelatnost, primjerice Srbija je smanjila s 20% na 10%. Očekuje nastavak razgovora te naglasio da se ministar Aladrović trudi da se uspostavi kvalitetan dijalog.

- Treba napraviti strategiju za iduće razdoblje epidemije. Ne znamo hoće li epidemija ostati s nama, 3, 4 ili pet godina. Ljudi se ne žele cijepiti, ne pridržavaju mjera, smatraju da je to viroza, treba pripremiti strategiju za sve scenarije, rekao je Medak.

Ančić je rekao da su mjere logične i razumljive utoliko jer proizlaze iz neke vrste analitike i stručnog znanja, no te mjere, zbog učestalosti promjena ne može se očekivati da su svima razumljive.

- Građani se informiraju o mjerama iz medija, a nepovjerenje o medijima je visoko, čak 50%. Stožer mora raditi bolji posao, mora komunikacijski mjere bolje objasniti i pružiti argumente, primjerice zašto ugostiteljski objekti moraju biti zatvoreni, a crkve ne. Ako su argumenti valjani, antagonizam unutar društva će se smanjivati. Ako su mjere u kontradikciji, onda su ljudi nezadovoljni, smatra Ančić.