Doček iz noćne more za Plenkovića u Petrinji: jednu stvar teško je sakriti, a krivce za to premijer može naći u svojem dvorištu

Za premijera Andreja Plenkovića bio je to doček kao iz noćne more.

U Petrinju je došao komemorirati žrtve potresa. I reći poneku o naporima svoje Vlade na obnovi Banije. No, ispred petrinjske crkve dočekali su ga zvižduci. Povici "Hoćemo obnovu, hoćemo obnovu". Transparenti inicijative "Petrinjsko proljeće" kojima mu poručuju da im djeca rastu u ruševinama. A na kraju i gruda snijega bačena u njegovu smjeru.

– Dobro, nije to problem. Normalno je da je dio ljudi nezadovoljan i da izražava svoje mišljenje i prosvjedom i zviždukom i grudom. Sve je to dio našeg posla, ja to razumijem i poštujem tu poruku. Čuli smo je – pokušao je premijer na ulazu u crkvu smiriti strasti.

Ipak, poruka je bila jasna i nedvosmislena. Petrinjci nisu zadovoljni tempom kojim ide obnova njihovih uništenih domova. I odgovornim drže prvog čovjeka hrvatske Vlade.

Damir Krajac/Cropix

– Obnova traje i ubrzat će se. Nema segmenta u kojem nisu poduzete aktivnosti koje bi pomogle funkcioniranju života na Banovini. U potresu je stradalo 40 tisuća objekata i obnova se ne može napraviti preko noći. Taj će proces trajati – ustvrdio je Plenković.

Naveo je pritom da nema primjera da se preko noći obnove i izgrade nove zgrade nakon potresa ovakvih razmjera. Da se dinamika obnove ubrzava. I da je Vlada do sada na potresom pogođeno područje poslala više od milijardu kuna pomoći.

Ipak jednu je stvar teško sakriti.

Godinu dana nakon potresa Petrinja je trebala biti najveće gradilište u zemlji. A lopate su do sada zakopane uglavnom novcem ili materijalom privatnih donacija. Malo, gotovo nikako one državnim sredstvima, pogotovo kada je u pitanju konstrukcijska obnova. Izravne krivce za to Plenković može naći u svojem dvorištu. I u potpuno promašenom konceptu u kojoj su savjeti struke čini se potpuno zaobiđeni.

Ronald Gorsic/Cropix

– Arhitektonska struka od prvoga je dana tvrdila da se obnovi treba pristupiti cjelovito. Naš je prijedlog bio da se raspiše javni poziv, no u Ministarstvu graditeljstva to su odbili napraviti, pa je Arhitektonski fakultet u Zagrebu još u veljači izradio šezdeset idejnih rješenja za nove kuće.

Hrvatska komora arhitekata u ožujku je predstavila prijedlog programa obnove naselja. Fakultet je na temelju iskustava iz Gunje i POS-a izradio i prijedlog prostornih standarda u tim kućama kao preduvjet za bilo kakvo projektiranje. Ministar prostornog uređenja i graditeljstva Darko Horvat tada nas je saslušao, ali, nažalost, ne i poslušao – otkriva u izjavi za Slobodnu Dalmaciju predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac.

Prijedlozi struke gurnuti su u stranu, pravila igre nikada nisu donesena, a prilika je dana tipskoj kući koju je donirala jedna privatna tvrtka.

– Mi ne znamo što se događalo od travnja do studenoga, kada su prvi put prikazane te dvije kuće. Ne znamo ni koji su stručni kriteriji da se izaberu upravo one, a posebno razočaranje smo doživjeli u rujnu kada smo shvatili da naše sugestije nisu prihvaćene ni u Programu mjera ni u izmjenama Zakona o obnovi. Kao da smo u proljeće bili u nekom paralelnom svemiru – ističe naša sugovornica.

Zeljko Puhovski/Cropix

Nakon poplave u Gunji priča je od početka tekla drukčije. Hrvatska komora arhitekata i Ministarstvo graditeljstva u roku od petnaest dana su napravili smjernice, stručno povjerenstvo je odabralo idejna rješenja i pristupilo se razradi tipskih projekata. Nakon potresa u Zagrebu, a onda i u Petrinji ta je prva stepenica preskočena, i izgubljeno je najmanje šest mjeseci. A obnova je na rubu da se pretvori u najveći fijasko obje Plenkovićeve vlade.

– Iskustvo iz obnove Vukovara nakon rata i Dubrovnika nakon potresa i nakon rata nas uči da je dobro imati jasnu hijerarhiju obnove. Mi sada kroz Zakon o obnovi ne znamo koja je vertikala ključna. Dio stvari rješava Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva, dio Fond za obnovu, dio Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje, dio jedinice lokalne samouprave, dio druga ministarstva koja upravljaju javnim zgradama – upozorava predsjednica Hrvatske komore arhitekata.

Kaos je to koji je teško nadzirati, a još teže urediti kada su stvari postavljene na krivim temeljima. Takav kaos odgovara samo jednoj kategoriji. Onima koji žele loviti u mutnom.