Dr. Antoinette Kaić-Rak, predstavnica WHO-a u Hrvatskoj: Rano je za ublažavanje mjera, jedna kriva procjena može značiti pravu katastrofu

U posljednje vrijeme u svijetu postoji sve više onih koji imaju prigovore na postupanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kada je u pitanju pandemija koronavirusa.

WHO-u mnogi prigovaraju na inertnosti, odnosno na sporoj i po njima neučinkovitoj reakciji kada je u pitanju usporavanje širenja koronavirusa.

Jedan od onih koji je najglasniji je Donald Trump, američki predsjednik, koji vodi pravi politički rat sa svojim neistomišljenicima o tome je li se ili nije mogao spriječiti "ulaz" koronavirusa u SAD.

Stoga nas je zanimao odgovor na pitanje je li WHO reagirao kako je trebao i je li poduzeo sve što je trebao kako bi se iz Kine spriječilo širenje koronavirusa u ostatak svijeta. Odgovor na ovo i ostala pitanja dala nam je dr. Antoinette Kaić-Rak, predstavnica WHO-a u Hrvatskoj.

(NE)POTREBNE RESTRIKCIJE

- Ako se sjećate virusa H1N1 (tzv. svinjska gripa), onda vam je jasno da je WHO postupio vrlo slično kao i tada. I zaraza virusom H1N1 također je bila pandemija, koja je na svu sreću odnijela puno manje žrtava. Tada su se dizali glasovi zašto WHO zagovara restrikcije ako one nisu bile potrebne. Danas se dižu glasovi zašto WHO nije prije uvela restrikcije. Odgovor je vrlo jednostavan. Iz jednostavnog razloga što nitko na svijetu nije znao da će se ovaj virus ponašati ovako kako se ponaša. On je za sve u svijetu, kako stručnjake tako i laike bio, a i još je umnogome, apsolutna nepoznanica. Morate znati da WHO nije samo jedan čovjek. U WHO-u sjede eksperti iz mnogih zemalja svijeta, svi kontinenti imaju svoje predstavnike i sve odluke se donose na temelju mišljenja ekspertne skupine stručnjaka. Dakle, sada govoriti je li se moglo napraviti ovo ili ono je izlišno, sve su se odluke donosile konsenzusom - kazuje dr. Kaić-Rak.

Ipak, SAD, odnosno Donald Trump ima velike prigovore na WHO i odlučio je da SAD neće više sudjelovati u financiranju WHO-a, što znači da bi Svjetska zdravstvena organizacija mogla ostati godišnje bez 400 milijuna dolara.

- Mislim da se radi o ishitrenoj odluci predsjednika Trumpa. U SAD-u stanje vezano uz koronavirus nije lako i mi tu odluku predsjednika Trumpa donekle možemo i razumjeti. Međutim, valja znati da SAD, s kojim WHO ima izuzetno dobru suradnju nije jedina članica WHO-a. Mi imamo više od 190 članica i nadam se da će nam SAD i dalje biti partner, jer se jedino zajedno možemo izboriti za pobjedu u ovoj utakmici protiv koronavirusa. Nije vrijeme za prepiranja, moramo djelovati zajedno i kada se sve ovo završi, a završit će prije ili kasnije, moramo svi sjesti za isti stol, napraviti mnoge analize i vidjeti jesmo li i gdje pogriješili i na tim eventualnim pogreškama naučiti nešto novo. Ovo nije ni prva, a nažalost ni zadnja pandemija koja je pogodila svijet - govori dr. Kaić-Rak.

Zanimalo nas je kako je dr. Kaić-Rak zadovoljna s epidemiološkim stanjem u RH.

- Jako sam zadovoljna i sretna da imamo ovakvu epidemiološku situaciju u RH. Mislim da svi u lancu koji rade na suzbijanju koronavirusa dobro rade svoj posao, ali isto tako stanovnici Hrvatske moraju biti svjesni da bez njihove pomoći neće biti moguće pobijediti koronavirus. U mnogim dijelovima Hrvatske ljudi su počeli u većem broju izlaziti vani, što nije dobro i svi bi se trebali strpjeti još mjesec, dva, kada bi mogli početi živjeti malo opuštenije. Ova bitka s koronavirusom je kao i partija šaha, a u partiji šaha jedan krivi potez znači šah-mat. Ne smijemo povući krivi potez i početi ublažavati restrikcije prije negoli to bude sigurno, kazuje dr. Kaić-Rak.

PRIJETEĆA KATASTROFA

Od cijelog svijeta, Afrika za sada najviše odolijeva širenju koronavirusa. Što će se dogoditi ako se koronavirus proširi "Crnim kontinentom"?

- Katastrofa, jad i bijeda, eto to će se dogoditi. WHO čini sve što je u njegovoj moći da spriječi širenje koronavirusa u Africi. U Afriku šaljemo testove, stručne timove liječnika i medicinskog osoblja te opremu. U Africi ne postoji dovoljno bolnica, intenzivnih njega i kreveta za intenzivnu njegu, kao ni opreme. Strah nas je i pomisliti što će se dogoditi u Africi ako koronavirus uhvati maha kao u Europi ili SAD-u - govori dr. Kaić-Rak.

U Hrvatskoj se unazad nekoliko dana uvelike priča o ublažavanju mjera. Je li došlo vrijeme za to, ili i dalje treba biti vrlo oprezan?

- Stav WHO-a je takav da s relaksiranjem restriktivnih mjera treba započeti kada transmisija virusa bude vrlo niska ili okončana, kao i da je određena država sposobna kontrolirati tu transmisiju te da je zdravstveni sustav sposoban detektirati, testirati i liječiti zaražene osobe i pratiti njihove kontakte. Isto tako, treba spriječiti izbivanje koronavirusa u zdravstvenom sustavu, kao i sposobnost kontroliranja uvoza zaraze - pojašnjava dr. Kaić-Rak.

Mnogi u Hrvatskoj žive od turizma, hoće li ga biti ove godine?

- Jako teško pitanje, koje ovisi prvenstveno o nama samima. Ako se budemo pridržavali mjera restrikcije, možda turizma u kasnijim ljetnim mjesecima i bude. Naravno, valja vidjeti hoćemo li mi kao turistička destinacija biti interesantni stranim turistima. To će najviše ovisiti o našoj epidemiološkoj slici. Isto tako, trebat će pratiti stanje s koronavirusom i u onim državama iz kojih bi turisti htjeli doći u RH - kaže naša sugovornica.

Koliko se daleko došlo s naporima da se što prije pronađe cjepivo?

- Postoje tri cjepiva koja su trenutačno u kliničkom ispitivanju na ljudima, no mislim da cjepivo neće biti otkriveno prije kraja ove, odnosno početkom iduće godine. Osim istraživanja cjepiva, WHO je pokrenuo i "Solidarity trial", odnosno kliničko ispitivanje lijekova koji bi se upotrebljavali kod teško oboljelih ljudi. Već neke države i koriste te lijekove, a radi se o antimalaricima. U to ispitivanje je uključena i Hrvatska - zaključila je dr. Antoinette Kaić-Rak.