Novi problemi čekaju one s mnogo kunskih novčanica koje treba promijeniti u euro jer će se od prvog siječnja 2023. svaka gotovinska transakcija iznad 10.000 eura prijavljivati Uredu za sprječavanje pranja novca, dok je trenutačno taj prag postavljen na 200.000 i više kuna kuna, što je 26.544 eura.
Predviđeno je to izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, koje su od prošlog petka na javnom savjetovanju, a nakon toga će u hitnu saborsku proceduru.
Poklopilo se to mijenjanje zakona s uhićenjima vezanim za aferu oko plina u Ini, kada se na bankovnim računima umirovljenika čija su zanimacija masline našlo pospremljeno gotovo pola milijarde kuna, a u obrazloženju promjena zakona navodi se da je Vlada prihvatila preporuke iz izvješća MONEYVAL-a da se taj prag ujednači s pragom od 75 tisuća kuna za plaćanja i naplatu u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti, odnosno pravilom da se sva plaćanja iznad 75 tisuća kuna moraju obavljati bezgotovinski, odnosno preko računa.
U Izvješću MONEYVAL-a, a to je poseban odbor stručnjaka Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma u kojem je i Hrvatska, stoji da je prag od 200 tisuća kuna previsok i da se u Hrvatskoj gotov novac intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela koja predstavljaju najveću prijetnju za pranje novca: porezna utaja, korporativna kaznena djela, zlouporaba opojnih droga...
Osim toga, mijenjaju se i s pragom za plaćanja u gotovini usklađuju limiti za dubinsku analizu klijenata i sa sadašnjih 105 tisuća kuna od iduće godine spuštaju na 10.000 eura za sve transakcije. Dubinska analiza znači kopiranje osobne iskaznice, uzimanje podataka osobe ili tvrtke kojima se plaća, pitanja o izvoru sredstava, političkoj izloženosti... Za virtualnu imovinu limiti za dubinsku analizu su još manji i postavljaju se na 1000 eura za prijenos virtualne imovine, a moraju je pri svakoj transakciji iznad 2000 eura provoditi i ovlašteni mjenjači, osobe koje se bave prometom plemenitih metala i dragoga kamenja, trgovinom umjetničkim djelima i antikvitetima, a uz to su dužni utvrditi i provjeriti identitet stranke i prikupiti podatke o njoj. Posrednici u prometu nekretninama od iduće će godine dubinsku analizu provoditi i za kupca i za prodavatelja nekretnine.
Hrvatska će uvesti dva nova registra, jedan za virtualnu imovinu i one koji pružaju usluge vezane uz tu imovinu i drugi registar pravnih i fizičkih osoba, koji pružaju usluge povezane s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja.
Uredu za sprječavanje pranja novca transakcije iznad 200.000 kuna ove godine, a od iduće godine veće od 10.000 eura dužni su prijaviti mjenjači, stambene štedionice, osiguravatelji, banke, investicijski fondovi, dobrovoljna mirovinska društva, agenti za promet nekretnina, priređivači igara na sreću, Hrvatska pošta, javni bilježnici, odvjetnici...
Najviše prijava dolazi od banaka koje dnevno prosječno prijave po dvjestotinjak transakcija iznad 200.000 kuna pa je, prema dostupnim podacima, Uredu za sprječavanje pranja novca u 2020. godini prijavljeno ukupno 53.778 gotovinskih transakcija iznad 200.000 kuna, vrijednih 20,3 milijarde kuna.
Svi su uz ovolike transakcije dužni prijaviti i one koje su sumnjive, a takvih je prijava stiglo 2254. Čovjek koji se jednom pojavi sa svotom novca od 250 tisuća kuna manje je sumnjiv od onog koji toliki novac razbije u više uplata. Jer, ako ste ih razlomili, automatski se netko može upitati što skrivate i koliko je taj novac čist.
Oni koji štede i godinama kune spremaju ih u kućne trezore jer vjeruju samo sebi pa su uštedjeli neku svotu koja odgovora njihovim mogućnostima i prijavljenim prihodima nemaju razloga za strah od prijava Uredu za sprječavanje pranja novca. Takvi ljudi nisu isto što i oni koji imaju hrpe novca a nisu zaposleni ili su prijavljeni na malu plaću ili su zarađivali od nelegalnih poslova.
I jedni i drugi do kraja 2022. mogu položiti kune na račune u bankama koje će se u euro besplatno pretvoriti prvog dana iduće godine. Prva dva tjedna iduće godine, kada će kuna još vrijediti kao sredstvo plaćanja, njome će se plaćati kao i sada, a zauzvrat dobivati eure. Kune se dogodine mogu besplatno pretvoriti u eure u bankama, na poštama i u Financijskoj agenciji, a od 2024. samo u Hrvatskoj narodnoj banci.
Samo do kraja ove godine kune se mogu promijeniti u eure u mjenjačnicama, ali i tu će postavljati pitanja za iznose od 15.000 i više kuna jer su ovlašteni mjenjači dužni pri svakoj takvoj transakciji utvrditi i provjeriti identitet stranke i prikupiti osobne podatke, a isto će pravilo i novčani prag vrijediti od prvog dana iduće godine za one koji na zamjenu kuna u eure budu novac donosili u banke, na poštu i Financijsku agenciju, čekat će ih provjera identiteta i davanje podataka.
Iz zemlje se smije uz prijavu carinicima iznijeti do 10.000 eura u gotovom novcu, čekovima, putničkim čekovima, zlatu i prepaid karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima, a isto vrijedi ako se novac ili platni instrumenti izvan zemlje šalju poštom, teretnim ili kurirskim pošiljkama...
O svakom prijavljenom ili neprijavljenom unošenju ili iznošenju gotovog novca carina treba podnijeti prijavu Uredu za sprječavanje pranja novca. Ako carinici pronađu neprijavljen novac, kazna ne bi smjela prelaziti 60 posto iznosa neprijavljenog novca.
I na kraju, ako ste čitajući sve ovo zaključili da ćete pitanja izbjeći kupnjom nekretnine, vrijedi pravilo da možete kupiti što god želite, ali sva plaćanja iznad 75.000 kuna moraju ići preko računa, tako da od pitanja ne možete pobjeći.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....