Evo čime nas sve truju; teški metali pronađeni u salati iz Bosne, nedozvoljeni pesticidi u grčkom krumpiru i talijanskim krastavcima...

U dvjema pošiljkama zelene salate koja se uvozila iz Bosne i Hercegovine pronađeni su teški metali i pesticidi, zbog čega nije za ljudsku potrošnju. Riječ je o teškom metalu kadmiju te povećoj količini pesticida lambda-cihalotrina.

Kako neslužbeno doznajemo, pošiljka je otkrivena i zadržana na granici te salata, na svu sreću, nije dospjela na hrvatske tržnice. Nakon fitosanitarnih nalaza i pregleda, neškodljivo je uništena. Međutim, postavlja se logično pitanje koliko takvog kontaminiranog povrća završi na našim stolovima. U ovom slučaju riječ je o uvozu povrća iz trećih zemalja, ali nije puno bolja situacija ni kod uvoznog povrća iz zemalja EU-a. Dapače, za potrošače je još opasniji takav uvoz, koji podliježe slabijim fitosanitarnim kontrolama, a praksa je pokazala da se velike poljoprivredne regije EU-a baš i ne pridržavaju Konvencija vijeća Europe o zabrani ili barem smanjenom korištenju pesticida.

Koliko god čudno zvučalo, u zemljama EU-a ne postoje precizni podaci koji pokazuju koji se pesticidi koriste za proizvodnju hrane u državama članicama i u kojim količinama. Sve je to ostavljeno na savjest direktnim poljoprivrednim proizvođačima, koji bi trebali poštovati direktive o smanjenoj upotrebi pesticida. Puno je kontradiktornosti u propisima, pa je tako, uz labavu kontrolu primjene pesticida u zemljama članicama, EU puno stroži u pogledu uvoza voća i povrća iz trećih zemalja, gdje se ne toleriraju niti minimalni ostaci pesticida.

Kontaminirana salata

Također, Europska unija ne dopušta uvoz hrane opterećene ni minimalnim količinama teških metala, koji mogu imati negativan utjecaj na ljudsko zdravlje. Poznato je da teški metali, olovo, živa, kadmij, arsen, aluminij, kositar, kobalt, paladij i platina, imaju toksičan učinak na ljudsko zdravlje. Talože se u tkivima, živčanom sustavu, mozgu ili kostima te uzrokuju potištenost, rastresenost, nervozu, migrene, upale mišića i zglobova, pa čak i Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest.

Po ocjeni Europske komisije, Hrvatska ulaže značajne napore u pogledu smanjenja upotrebe pesticida, dakle, puno je lošije stanje s pesticidima u zemljama EU-a, primjerice u Španjolskoj ili Grčkoj. Tako često imamo limune i klementine uvezene iz Španjolske koji su prekomjerno tretirani pesticidom imazalilom, koji se koristi protiv truleži. Praksa je da Španjolska i ostale agrume tretira imazalilom, za koji je već utvrđeno da ima kancerogena svojstva.

Iz Grčke nam je stigao mladi krumpir u kojem je pronađena povećana količina pesticida oksamila, koji je kao iznimno otrovan odavno zabranjen u SAD-u. Oksamil je pronađen u krastavcima iz Italije, a u jagodama iz Grčke otkriven je pesticid spinosad.

Međutim, od teških metala još je opasniji pesticid s djelatnom tvari cihalotrinom, što je zapravo insekticid koji suzbija štetnike u voćarstvu, na vinovoj lozi, šećernoj repi, uljanoj repici, te krumpirovu zlaticu. Kod nas se pojavljuje pod nazivima Karate Zeon, Estrelaa, Ascot. Iznimno je otrovan ako se proguta i vrlo je štetan za okoliš.

Prilikom upotrebe na lisnatom povrću, njegova je karenca (vrijeme koje treba proteći od tretiranja do konzumacije proizvoda) 21 dan, no uvoznik salate iz BiH nije poštovao te rokove pa je pošiljka uništena na granici. Stručnjaci preporučuju da se lisnato povrće tretira samo na početku sadnje, a nikako u vremenu dozrijevanja i berbe.

Pronalazak ovakve kontaminirane zelene salate otvorio je još jednom pitanje upotrebe pesticida u poljoprivredi ne samo na lokalnoj, nego i na široj nacionalnoj razini.

Rokovi karence

Smanjenje uporabe pesticida za 50 posto do 2030. jedna je od ključnih mjera Europskog zelenog plana, koji bi trebao biti obvezujući za sve zemlje članice, pa tako i za Hrvatsku. No, upućeniji nam kažu da od smanjenja uporabe pesticida u poljoprivredi neće biti ništa. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez uporabe pesticida i zaštitnih sredstva, za koje se općenito tvrdi da su štetni za zdravlje ljudi.

Međutim, po mišljenju agronoma, zaštitna sredstva nisu štetna ako se primjenjuju prema uputama na deklaraciji, odnosno ako se poštuju rokovi karence. Ipak, nedavno objavljena studija "Spasimo pčele i poljoprivrednike", koju je pokrenula Europska građanska inicijativa (ECI), tvrdi da su pesticidi svuda oko nas, u hrani, vodi, voću, povrću, pa čak i u kućnoj prašini.

– Pesticidi, točnije sredstva za zaštitu bilja, još uvijek su nezamjenjiv dio današnje suvremene poljoprivrede. Odobravanje i primjena sredstava za zaštitu bilja vrlo su strogo zakonski regulirani. Propisi EU-a vezani uz područje sredstava za zaštitu bilja najstroži su na svijetu – naglašava dr. sc. Zdravka Sever, voditeljica centra za zaštitu bilja HAPIH-a.

– U Republici Hrvatskoj smiju se primjenjivati samo sredstva za zaštitu bilja za koja je Ministarstvo poljoprivrede izdalo odgovarajuće rješenje. Također, sva sredstva za zaštitu bilja koja se primjenjuju ne smiju sadržavati aktivne tvari koje nisu odobrene na razini EU-a – zaključuje Sever.