Nakon što je, poslije napada iz susjednih zemalja, odustao od uredbe o strožim, odnosno skupljim kontrolama uvoznog voća i povrća, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić o tom se pitanju više ne oglašava.
Podsjetimo, Ministarstvo je krajem srpnja donijelo novi pravilnik kojim se trebao uvesti pojačani fitosanitarni nadzor na uvoz voća i povrća iz tzv. trećih zemalja (onih koje nisu članice EU-a, op.a.) i značajno povećati naknade za inspekcijski nadzor, i to s 90 na 2000 kuna.
Premda je Tolušić čitavo vrijeme isticao kako nova odredba nema za cilj diskriminaciju robe iz susjednih država, nego jedino zaštitu hrvatskih potrošača, uslijedile su burne reakcije iz Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije, a te su države najavile i uzvratne mjere Hrvatskoj. Nakon svega, Tolušić je popustio i odustao od povećanja pristojbe za inspekcijski nadzor za čak 22 puta, a i susjedi su nam odahnuli.
Šleperi iz susjedstva
To nije ni čudno budući da u ukupnim količinama voća i povrća koje smo lani uvezli iz nečlanica EU-a, oni imaju ogroman udio, pogotovo Srbija i Bosna i Hercegovina. U 2016. godini u Hrvatsku je, inače, s teritorija trećih zemalja ušlo čak 45.708 tona voća i nešto manje povrća (41.774 tone).
Nakon egipatskoga, uvezli smo najviše bosanskog mladog krumpira (1000 tona), a iz ove nam je susjedne države stiglo i najviše svježih krastavaca, kad je riječ o tržištu izvan EU-a, ukupno 1171 tona, te salate glavatice (831 tona).
Srbija je još veći izvoznik povrća u Hrvatsku. S tog je tržišta na naše police pristiglo 1700 tona crvenog luka i jednako toliko mrkve, 1500 tona slatkih paprika, 1400 tona graha, 1200 tona graška, 699 tona mahunastog povrća...
Iz Makedonije Hrvatska uvozi najviše slatkih paprika – više od 3300 tona, te lubenica – 1258 tona. Upola manje količine ovog voća, no ne i zanemarive, dolaze nam iz Srbije (580 tona) i Bosne (631 tona).
Kad je u pitanju voće, Srbija u Hrvatsku izvozi najviše svježih šljiva – 1480 tona, te zamrznutih proizvoda i orašastih plodova (1577 tona). Iz BiH najviše nam stiže svježeg stolnog grožđa – lani su uvezene čak 424 tone, zatim jabuka (212 tona) i krušaka (oko 200 tona)...
Tolušić šuti
Zanimljivo je da čak polovinu ukupno uvezenog voća iz trećih zemalja čine banane iz Ekvadora, kojih smo u 2016. godini uvezli u količini od 22.612 tona.
Podsjetimo i kako je proizvođačima iz trećih zemalja dopušteno korištenje pesticida od kojih su neki već godinama u Europskoj uniji zabranjeni.
Na tu su činjenicu posebno upozoravali proizvođači mladog krumpira iz Međimurja, navodeći kako je upitno kakav krumpir iz uvoza jedemo, te da je vjerojatno zatrovan nedopuštenim preparatima.
Ministar Tomislav Tolušić prije nekoliko dana je objavio i kako će organizirati sastanak s predstavnicima susjednih država upravo na temu korištenja agrokemijskih sredstava koja nemaju odobrenje za uporabu u Europskoj uniji, a sve, naglasio je, kako bi se poljoprivredni proizvođači iz susjednih zemalja što kvalitetnije i brže prilagodili EU pravilima.
Pitali smo ga je li išta napravljeno u vezi s tim pitanjem, no Tolušić je, nakon burnih reakcija, na temu uvoza voća i povrća iz trećih zemalja, do daljnjega očito odlučio šutjeti.
TOP 5 uvoza voća iz trećih zemalja u 2016. godini:
1) Banane (Ekvador) - 22.612 tona
2) Limun (Turska) - 1559 tona
3) Šljive (Srbija) - 1480 tona
4) Grejp (Turska) - 1559 tona
5) Zamrznuto voće i orašasti plodovi (Srbija) - 1577 tona
TOP 5 uvoza povrća iz trećih zemalja u 2016. godini:
1) Mladi krumpir (Egipat) - 4456 tona
2) Slatke paprike (Makedonija) - 3318 tona
3) Obični grah (Kina) - 2180 tona
4) Crveni luk (Srbija) - 1783 tone
5) Mrkva i repa (Srbija) - 1735 tona
Vraćena pošiljka s bakterijom
Premda je početkom travnja na carini u luci Rijeka otkriven egipatski mladi krumpir zaražen bakterijom Ralstonia solanacearum, te je pošiljka od 25 tona vraćena u zemlju podrijetla, uvoz toga povrća iz Afrike nije smanjen. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani smo uvezli 4456 tona mladog krumpira iz Egipta, a već u prvih pet mjeseci ove godine pola te količine, odnosno 2000 tona.
Naknada i paprike
Ministar Tomislav Tolušić je imao, podsjetimo, argument za poskupljenje naknade za inspekcijski nadzor s 90 na 2000 kuna. Ako se, prema njegovim riječima, uzme u obzir da je nosivost prosječnog šlepera 25 tona, a u njemu se, primjerice, nalazi paprika čija je maloprodajna cijena oko 10 kuna, trošak pregleda takve pošiljke koji košta 2000 kuna je zanemariv u odnosu na ukupnu vrijednost paprike koja iznosi 250.000 kuna.