Učenik jedne srednje škole u švedskom gradu Stockholmu jednog se tmurnog poslijepodneva u ožujku 2020. godine zbog glavobolje našao u uredu školske medicinske sestre Angelice Jularbo.
Mjesec prije njegova dolaska, koronavirus se počeo širiti Europom, no škole u švedskoj nisu bile zatvorene.
Dok se Jularbo saginjala kako bi mladiću izmjerila temperaturu, on se zakašljao. "Možda bih vam trebao to reći, mom je partneru dijagnosticirana korona", rekao joj je. Jularbo je učeniku naredila da odmah ode kući. "Nemoj se vraćati u razred po torbu. Netko će ti je već donijeti", dodala je.
Četiri dana poslije, Jularbo se probudila s vrućicom i groznom glavoboljom. "Razumijem zašto ljudi koji su stvarno bolesni, ili koji trpe velike bolove, kažu da žele umrijeti", rekla je Jularbo za časopis New Yorker.
Ova majka četvero djece, a kako kažu oni koji je poznaju, "topla, ali istovremeno i stroga osoba", bila je toliko umorna da više dana nije izlazila iz svoje sobe. Jednog je jutra napravila čaj i sjela na kauč u dnevnoj sobi, ustrajna u namjeri da svoju djecu pozdravi prije no što krenu u školu. Umjesto toga, pozdravila ih je kad su se vratili kući. Čaj na stolu bio je hladan.
Jularbo se nakon devet dana vratila na posao jer osmog i devetog dana nije imala nikakve simptome covida-19. No, glavobolja i vrućica vratili su se nakon tjedan dana. Zaključala se u svoj ured kako ne bi nikoga zarazila. "Toliko sam se bojala da nekome drugom nisam prenijela virus", rekla je.
Jularbo se razboljela u ključnom trenutku za Švedsku. Za razliku od ostatka svijeta koji se zatvarao i uvodio razna ograničenja, u Švedskoj je manje-više sve bilo otvoreno. Ljude se poticalo da rade od kuće te da smanje putovanja, no ni jedno ni drugo nisu bile naredbe, već se radilo o neobvezujućim sugestijama. Šveđanima se čak nije preporučilo ni da nose maske i bile su rijetka pojava. Kućanstva su se mogla nesmetano družiti, a čak su bili dopušteni i tulumi od maksimalno 500 posjetitelja.
Takav odgovor na pandemiju oblikovao je glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell.
Sloboda odlučivanja
Tegnell je 1995. u Demokratskoj Republici Kongo (tadašnjem Zairu) radio za vrijeme epidemije ebole, a potom je Europsku uniju i njezinu agenciju ECDC savjetovao o pitanjima zaraznih bolesti. U Švedskoj agenciji za javno zdravstvo radi od 2013. godine.
Švedski ustav državnim agencijama daje veliku slobodu odlučivanja, a vladu ograničava kada je riječ o nametanju restrikcija. Tegnell je više puta tijekom pandemije govorio da lockdowni nisu znanstveno utemeljeni te da su dokazi o učinkovitosti zaštitnih maski "slabi". Tegnellova stajališta ne uklapaju se u globalni znanstveni konsenzus, ali ipak su znanstveno utemeljena. On tvrdi da bi se mnoge države ponašale poput Švedske kada bi timove za odgovor na pandemiju činili znanstvenici, a ne političari. Dok se dio svijeta zgražao nad njegovim riječima i metodama, Tegnell je unutar Švedske uživao veliku popularnost, ponajprije zato što su ga njegovi sugrađani vidjeli kao razumnog, racionalnog i mirnog. Njegovi su ga pristaše hvalili zato što se nije pokorio politici. Na maske se u Švedskoj gledalo kao na otpor prema znanosti.
Novinarka New Yorkera Mallory Pickett kaže da je Jularbo upoznala u Facebook grupi "Anders Tegnell Fan Club" (hrv. klub obožavatelja Andersa Tegnella). Medicinska sestra joj je rekla da je mnogo njezinih prijatelja i kolega oboljelo od covida-19 te da je ona imala teži slučaj bolesti. Spomenuta Facebook grupa prepuna je fotografija proizvoda s Tegnellovim likom.
"Radije bih da zdravstvene odluke donose stručnjaci, a ne premijer koji o zdravstvu i medicinskim pitanjima ništa ne zna", rekla je Jularbo za New Yorker.
Među članovima grupe koji su se zarazili koronavirusom našao se 53-godišnji programer Staffan Hugemark. On se razbolio nakon što je s obitelji otišao na skijanje u Italiju. Nedavno se, kaže, posvađao sa starim prijateljem oko švedskog odgovora na koronavirus. "Ljudi misli da je ovdje katastrofalno, ali nije", rekao je. Viktoria Ellénius, 47-godišnja bivša djelatnica u industriji ljepote, rano se razboljela te tjednima nije mogla raditi, što je dovelo do toga da je ostala bez svoje tvrtke za njegu kože. Nije se mogla testirati, ali misli da je imala covid-19. Unatoč tome, Ellénius misli da je Tegnell državu spasio od ekonomske štete i depresije koje bi uzrokovali lockdowni. "Ispočetka mi se Anders Tegnell nije sviđao. No, što sam više stvari o njemu doznavala, i što je više vremena prošlo, sve mi se više sviđa", dodala je.
Jularbo sada u bolnici u mjestu Eskilstuna (112 kilometara od Stockholma) pomaže onima koji su preboljeli covid-19, a kojima je potrebna rehabilitacija. I ona sama trpi posljedice covida, a najviše je muči umor. "Nikada nisam bila ovoliko umorna", rekla je. "Moj se alarm oglasi, a ja bih da me netko najradije upuca. Nije me briga hoće li djeca na vrijeme stići u školu. Nije mi stalo ni do čega".
'Zdrava osoba u Švedskoj ne može nositi masku'
Svejedno je ponosna na to kako je Švedska agencija za javno zdravstvo reagirala na pandemiju. "Bili su dobri. Nisu trčali okolo i slušali što drugi sve rade", rekla je.
Pickett navodi da joj je Jularbo prošle zime poslala poruku u kojoj je rekla da je zabrinuta zbog ozbiljnosti pandemije u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novinarka New Yorkera kaže da njezin muž, inače Šveđanin, redovito razgovara sa svojim prijateljima na Starom kontinentu. Njegovi videopozivi u ranim su joj danima pandemije bili poput prozora u obične živote koje korona nije zaustavila. Djeca su slavila rođendane i družila se. Odrasli su normalno jeli u restoranima i pili u kafićima.
Pickett kaže da su njezin svekar, Šveđanin u svojim 70-ima koji boluje od kronične bolesti pluća, i svekrva u trgovine išli bez maski te da su se često s prijateljima družili također bez maski. Kada bi im Pickett i njezin muž sugerirali da bi možda trebali nositi maske, oni bi ih pristojno odbili. Novinarka kaže da je njezin svekar nedavno razgovarao sa svojim pulmologom te da mu je ovaj rekao da ne vidi zašto bi itko nosio masku, osim ako bi poželio da ga se drugi klone zbog straha od bolesti.
"Zdrava osoba u Švedskoj ne može nositi masku. Ljudi bi te tretirali kao čudaka", odgovorila je u listopadu Pickettina svekrva novinarki na pitanje o maskama.
Švedska agencija za javno zdravstvo priopćila je da je učinkovitost maski upitna, da ih ljudi često neispravno nose te da bi mogle poslužiti kao izgovor za nedistanciranje, što bi bilo štetno.
Tegnell je u ožujku 2020. godine predstavio švedski plan za borbu pandemije. Mediji su kasnije došli do emailova u kojima se vidjelo da je švedska vlada u najmanju ruku razmotrila hoće li ta strategija dovesti do imuniteta većeg broja stanovnika. Tegnell je sredinom ožujka s čelnom osobom Finske agencije za javno zdravstvo raspravljao o tome može li držanje škola otvorenima dovesti do bržeg razvijanja imuniteta. Tegnell je smatrao da može, Finci su rekli da su njihovi izračuni pokazali da bi zatvaranje škola moglo dovesti do smanjenja širenja zaraze među starijom populacijom od deset posto. "Bi li se isplatilo za deset posto", pitao ih je u jednom od emailova Tegnell.
Švedska se naposljetku odlučila na pandemiju odgovoriti pomoću neortodoksnih znanstvenih stajališta, pragmatizma i "folkvetta", švedskog shvaćanja koncepta zdravog razuma. Nijedan epidemiolog nije držao da je samoizolacija dugoročno rješenje, a lockdowni se smatraju privremenim rješenjem za "kupovanje vremena". Većina zemalja uvedene je lockdowne produživala jer nije mogla ukrotiti koronavirus. Tegnell je taj pristup smatrao neodrživim. Bio je i protiv maski. Na početku pandemije nije bilo dovoljno podataka o njihovoj učinkovitosti, no kasnije se ispostavilo, iako se i ti podaci dovode u pitanje, da do određene mjere sprečavaju širenje virusa. Tegnella konstatacije svjetskih stručnjaka o učinkovitosti maski nisu uvjerile pa je Europskom centru za suzbijanje zaraznih bolesti (ECDC) u travnju 2020. godine poslao pismo u kojem je rekao da je protiv preporuke da se maske nose.
'Još uvijek vjerujem u vladu'
Kako je sve više ljudi diljem svijeta počelo gledati ka Švedskoj i proučavati njezin način borbe protiv koronavirusa, javili su se stručnjaci koji su rekli da su očekivali da će stopa smrtnosti među zaraženima biti puno veća nego što se pisalo u medijima. Bivši glavni švedski epidemiolog Johan Giesecke rekao je da je mislio da će stopa biti slična onoj za ozbiljnije slučajeve gripe ili 0,1 posto. kasnije se ispostavilo da je stopa u Stockholmu bila najmanje šest puta veća.
Giesecke je rekao da je švedska vlada u ranoj fazi pandemije odlučila sve odluke donositi na temelju znanstvenih dokaza, a da su druge zemlje počele donositi mjere koje nisu bile bazirane na dokazima. Tegnell je za New Yorker rekao da ga je odluka Velike Britanije o djelomičnom zatvaranju donesena sredinom ožujka 2020. godine osobito frustrirala jer je prije nje stalno komunicirao sa svojim britanskim kolegama koji nisu bili pobornici strogih mjera. Pristup Velike Britanije promijenio se nakon što je studija Imperial Collegea u Londonu pokazala da bi više od 500 tisuća Britanaca moglo umrijeti ako se ne uvede neka vrsta lockdowna. Slična je studija, s prognozom od nevjerojatnih 80.000 mrtvih do srpnja, ubrzo zatim objavljena u Švedskoj pa su mjere i u toj zemlji postrožene iako ni približno u mjeri u kojoj su to učinile druge države. Tegnell je za New Yorker rekao da su ga smrtni slučajevi koji su se gomilali, ali nisu se ni približili cifri od 80.000, pogodili.
Tara Twana, 49-godišnja zastupnica u Gradskom vijeću Grada Stockholma, kurdskog podrijetla iz Iraka, rekla je da joj se Tegnellovo upravljanje pandemije ispočetka svidjelo. Članovi njezine obitelji nisu se puno kretali, ali nisu nosili maske. Tarini su se roditelji krajem ožujka 2021. zarazili koronavirusom. Njezina 67-godišnja majka Pari dobila je vrućicu i boljela ju je glava. Tara ju je odvela u bolnicu kako bi je držala na udaljenosti od svog 83-godišnjeg oca Abdulle. Liječnici su Tari, međutim, rekli da Pari treba ostati kod kuće, ali da izbjegava svoga muža. Komunicirali su telefonima jer su bili u različitim sobama. Abdulla se nakon tjedan dana zarazio koronom, a dva dana nakon dijagnoze preminuo je od posljedica covida-19.
Tara i neki drugi Šveđani razočarani su odgovorom švedske vlade na pandemiju. Smatraju da su Tegnell i njegovi kolege prekasno reagirali te da nisu napravili dovoljno. Drže da je 12 tisuća ljudi prerano umrlo zbog takvog pristupa. Tara je za New Yorker rekla da smatra da je vlada trebala uvesti strože mjere. "Posao političara je da prikupi informacije i zaštiti društvo. Umjesto toga, Anders Tegnell je bio naš premijer", rekla je. "Ja još uvijek vjerujem u vladu. Stvarno vjerujem. Međutim, rastužilo me njihovo upravljanje pandemijom."
Neuspjeh
Broj zaraženih počeo je padati tijekom ljeta, no to nije potrajalo. Broj hospitaliziranih Šveđana sa simptomima covida-19 počeo je opet rasti. Švedska je u prosincu 2020. zabilježila najveći broj hospitaliziranih. Jedinice intenzivne njege u bolnicama u Stockholmu i Malmöu, trećem najvećeg švedskom gradu, bile su pune. Povjerenje u Agenciju za javno zdravstvo u prosincu je palo na 52 posto. Švedska je vlada tada imenovala nezavisnu komisiju koja je za zadatak imala istražiti odgovor Švedske na pandemiju.
Zaključno s 10. travnjem 2021., u Švedskoj je od posljedica covida-19 preminula 13.621 osoba.
Fredrik Elgh, virolog sa Sveučilišta Umeå i jedan od Tegnellovih bivših šefova također smatra da je Švedska trebala uvesti strože mjere poput svojih susjeda. Preminuli u domovima za starije i nemoćne, oko 50 posto od svih umrlih, djeluju kao nepotrebna tragedija. Oko toga se slažu i Tegnellovi pristaše i njegovi oponenti. "Švedska strategija zaštite starijih osoba nije uspjela", rekao je za New Yorker Mats Melin, voditelj komisije za istragu odgovora na koronu u Švedskoj. Švedski kralj Karl Gustav XVI i premijer Stefan Lofven izgubljene živote vide kao neuspjeh.
Patrick Heuveline, profesor sociologije na Sveučilištu UCLA u Sjedinjenim Američkim Država, kaže da Švedska možda je najgore prošla od svih skandinavskih zemalja, ali da nije pandemijom najgore pogođena zemlja u Europi. "Situacije u Italiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i Belgiji puno su lošije", rekao je. Tegnell te brojke spominje kada god brani švedsku strategiju. On drži da se Švedska treba uspoređivati s Europom, a ne sa svojim susjedima, rijetko naseljenom Norveškom i Finskom. Heuveline se s time ne slaže i drži da se Švedska sa svojim susjedima treba uspoređivati jer su im demografske slike slične.
Broj preminulih od covida-19 u Švedskoj niži je nego što su mnogi predviđali, a brojni stručnjaci kažu da je riječ o "epidemiološkom misteriju". Lone Simonsen, epidemiologinja sa Sveučilišta Roskilde, smatra da je ograničavanje broja ljudi na okupljanjima i odlazaka u domove za starije i nemoćne uvelike doprinijelo suzbijanju širenja virusa u Švedskoj. "Druge su zemlje radile puno toga istovremeno pa je teško reći koje su mjere zaslužne za što", rekla je i dodala da su restrikcije u Švedskoj bile konzistentne, iako su možda djelovale "opušteno".
Profesor javnog zdravlja na sveučilištu Yale Howard Forman ističe da su u ovoj epidemiji možda prisutni faktori kojih još nitko nije svjestan, a koji utječu na njezino kretanje.
- Naprosto moramo biti skromni i priznati što znamo, a što ne. Mnogih stvari još nismo svjesni, izjavio je i dodao da nije nemoguće da se ispostavi da zaštitne mjere koje se trenutno diljem svijeta čine najvažnijima i nisu tako učinkovite.
- Ako mi nakon nekog vremena dođete s podatkom da maske suzbijaju širenje zaraze za 15 ili možda samo za 10 posto, ja bih vam rekao 'OK, to je unutar očekivanog raspona, nisam šokiran' i dodao bih da mi nije žao što je uvedena obveza njihova nošenja, izjavio je Forman.
Heuveline se nadovezao i podsjetio kako su svi hvalili Njemačku i njezin odgovor na prvi epidemijski val.
- Sjećam se kako su svi navodili njihov robustni zdravstveni sustav kao ključan, ali danas Njemačka nije ništa bolja od svojih susjeda i malo kome je jasno zašto je tome tako, rekao je.
Tegnell upozorava da epidemiji još nije došao kraj pa tako nije vrijeme ni za konačnu ocjenu borbe s virusom.
Šveđani su još uvijek podijeljeni po pitanju odgovora na pandemiju. Tegnell i njegovi suradnici maske su preporučili tek 18. prosinca 2020. godine, i to kako bi se pripremili za rast broja zaraženih nakon božićnih praznika. Istina, preporučeno je da se nose samo u javnom prijevozu i to samo u gužvama. Tegnell distanciranje drži najvažnijim oružjem za borbu protiv virusa. "Maske nisu zlatni metak", rekao je i dodao da ih se treba nositi samo kada se distanca ne može držati. Epidemiolog i dan danas smatra da su dokazi za nošenje maski klimavi. "Nažalost, moramo koristiti mjere za koje nema dovoljno dokaza."
Neki Šveđani su, čini se, prigrlili maske te ih nose. Pickett je rekla da je njezina svekrva kupila maske koje će nositi u autobusima i tramvajima. Njezini svekar i svekrva nastavljaju s druženjima, ali su smanjili broj ljudi s kojima se viđaju. Božić su, međutim, proslavili sami. Unuke su vidjeli putem mobitela i tableta.