Zaključno s jučerašnjim danom u Hrvatskoj je utrošeno 3.244.822 doza cjepiva, kojim je cijepljeno 42,20 posto ukupnog stanovništva, odnosno 50,6 posto odraslog stanovništva.
Jučer, 26. kolovoza, utrošene su 8.932 doze cjepiva, od čega je 4.428 osoba cijepljeno prvom dozom. Brojka rječito govori o rapidnom padu interesa za cijepljenje u odnosu, primjerice, na konac travnja i početak svibnja, kad se u jednom danu u prosjeku cijepilo gotovo 50 tisuća hrvatskih građana.
Cjepiva u našoj zemlji trenutno ne samo da ne nedostaje, nego raspolažemo zalihama većima nego ikad dosad. U srpnju je premijer Plenković izjavio: „Da se odjednom odluči cijepiti 1,3 milijuna Hrvata, svi oni mogu dobiti ubod iglom i cjepivo, u samo jednom danu“. Do toga sasvim sigurno neće doći sudeći po općem raspoloženju necijepljenih, pa situacija nameće pitanje što će nadležni napraviti s priličnim zalihama cjepiva od gotovo 1,5 milijun doza, kad dijelu bočica zaprijeti istek valjanosti. Trajnost pojedinih vrsta cjepiva zadana je okvirno na 6-7 mjeseci, i to čuvaju li se i skladište na za to propisanim temperaturama.
Nije ovo naš unikatan problem, s njime se već aktivno hrvu i velike europske zemlje. Kako potražnja pada, a rok trajanja je ograničen, sve više njemačkih saveznih pokrajina cjepivo baca u smeće, javlja Deutsche Welle. Bavarska je bacila ukupno 53.000 doza cjepiva, od kojih je više od polovice prijavljeno kao odbačeno samo u srpnju. "Porast količine bačenog cjepiva tokom ljeta je izravna posljedica pada spremnosti stanovništva na cijepljenje", priopćilo je bavarsko Ministarstvo zdravstva.
I u Baden-Württembergu je rok trajanja 4000 doza cjepiva AstraZeneca istekao krajem srpnja, zbog čega su one "propisno uništene". Isto je nedavno s nekoliko stotina doza Astrazenece učinila i Sjeverna Rajna-Vestfalija. Njemačke pokrajine cjepivo koje im ne treba, a još mu nije prošao rok upotrebe, vraćaju saveznoj vladi. Hamburg u idućim danima želi vratiti 6.000 doza AstraZenece, Saska-Anhalt planira vratiti 22.000 doza, a Donja Saska čak 120.400 doza. Pošto joj je domaće stanovništvo očito namireno, Njemačka je najavila da će narednih dana isporučiti 1,3 milijuna doza cjepiva AstraZenece inicijativi COVAX koja distribuira cjepiva siromašnim zemljama.
Hrvatska će, vjerojatno, s eventualnim viškom cjepiva pred istek roka trajanja postupati jednako kao i u dosadašnjim sličnim protokolima: pokloniti će ga susjedima u regiji ili drugima koji iskažu interes, neslužbeno doznajemo iz HZJZ-a. Odlukom vlade, već u srpnju smo kao država donirali oko 310 tisuća doza cjepiva, od čega 210.000 Bosni i Hercegovini, a po 20.000 doza Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji te Kirgistanu, koji je Banske dvore posebno zamolio da im pomognu.
Ionako prilično skupo cjepivo u kolovozu je odlukom proizvođača i zbog velike potražnje još jednom poskupilo, pa tako bočica Pfizera (5 doza) sad u nabavi košta gotovo stotinu eura. Račun za jednu dozu u zemljama EU-a će stajati okruglih 20 eura. Ako zbog toga mislite da smo kao zemlja malo pretjerali s nabavkom cjepiva u odnosu na broj zainteresiranih, morate znati da je ministar zdravstva Vili Beroš nedavno najavio kako je zaključno sa 31. svibnja Hrvatska rezervirala ukupno 8,8 milijuna doza cjepiva, a do konca 2023. i još dodatnih 10 milijuna doza!
Pitate li se gdje će se sve to potrošiti kad je polovica Hrvata još mahom tvrdokorno protiv igle, poslušajte sve češće izjave dužnosnika koji najavljuju cijepljenje 'vaxera' i trećom dozom. A valja osvijestiti i epidemiološku spoznaju da će već nakon Nove godine velikome broju cijepljenih logikom protoka vremena oslabiti djelovanje cjepiva i imunološka otpornost na covid, pa valja u državnim frižiderima imati spreman materijal za njihovu revakcinaciju.