Hrana je u Hrvatskoj skuplja nego u ostatku EU-a, a s obzirom na naše navike i na sve što se događa nemamo prevelikih razloga za optimizam

Cijele ove godine inflacija bi mogla biti veća od devet posto, a svoje "prste" u tako visokoj stopi ima rat u Ukrajini.

Od svibanjske stope inflacije od 10,8 posto u Hrvatskoj, malo manje od jednog postotnog boda uzrokovao je rat u Ukrajini. Analizirajući kako se rat odrazio na rast cijena, Hrvatska narodna banka (HNB) ističe da je u Hrvatskoj, kao i u zemljama istočne i srednje Europe, porast cijena hrane viši od prosjeka Europske unije, zbog relativno velikog udjela hrane u potrošačkoj košarici i malo snažnijeg rasta tih cijena. S ratom povezan porast energije za potrošačke cijene u Hrvatskoj je manje izražen u usporedbi s većinom drugih zemalja EU-u, što djelomično proizlazi iz manje ovisnosti Hrvatske o uvozu energije i drugih sirovina iz Rusije i Ukrajine, a dijelom i iz specifičnog modela njihova administrativnog reguliranja.

Ubrzanje lani

Inflacija je započela ubrzavati sredinom prošle godine pod utjecajem problema u opskrbnim lancima i porasta potražnje. Ratom uzrokovana povećanja cijena energenata, prehrambenih i drugih sirovina na svjetskom tržištu različitim se intenzitetom prelijevaju na inflaciju potrošačkih cijena diljem Europe. U svibnju je inflacija u Hrvatskoj ubrzala na 10,8 posto, u eurozoni na 8,1 posto, a u Europskoj uniji na 8,8 posto.

Eurostat, europski statistički ured, objavio je da je najnižu godišnju stopu inflacije od 5,8 posto imala u svibnju Francuska te Malta i Finska sa 7,1 posto inflacije. Najveću stopu od 20,1 posto imala je Estonija, Litva 18,5 posto i Latvija 16,4 posto. Slijede Češka, Bugarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Mađarska i Hrvatska, koja je na 10. mjestu po stopi inflacije među članicama Unije.

Iz Hrvatske narodne banke kažu da se projicirani porast cijena nafte za ovu godinu nakon početka ruske invazije na Ukrajinu udvostručio s 25 posto na 50 posto rasta na godišnjoj razini, a ubrzao se i očekivani porast cijena ostalih sirovina s 0 posto na 11 posto rasta na godišnjoj razini. Tako HNB ocjenjuje da je trenutni neposredni učinak rata u Ukrajini na prosječnu godišnju inflaciju potrošačkih cijena u ovoj godini malo manji od jednog postotnog boda, a najizrazitiji je učinak na prosječni godišnji rast cijena od 1,5 postotnih bodova, dok učinak na prosječni godišnji rast cijena hrane iznosi otprilike jedan postotni bod.

Cijene plina povećale su se i prije izbijanja rata, a cijene nafte i ostalih sirovina nastavile su se povećavati nakon početka rata te su porasle i više od inicijalnih očekivanja, pa je izgledno da je ukupan učinak na inflaciju potrošačkih cijena i veći, smatraju u HNB-u. Dodaju još da je od kraja ovogodišnje veljače poskupio i niz sirovina, uglavnom prehrambenih, kojima Rusija i Ukrajina opskrbljuju svjetsko tržište, a obje zemlje su veliki proizvođači i izvoznici suncokreta, odnosno suncokretova ulja, pšenice, ječma, kukuruza, ugljena i nafte kao energenata te umjetnih gnojiva. Rat je smanjio ponudu tih proizvoda i znatno poskupio prehrambene sirovine na svjetskom tržištu. Rusija opskrbljuje velik broj zemalja željezom, čelikom i obojenim metalima. Smanjena ponuda tih sirovina zbog sankcija i zabrane izvoza pojedinih sirovina iz Rusije snažno je povećala cijene metala na svjetskom tržištu nakon početka rata.

Dodatni rast

Učinci rata u Ukrajini na cijene energenata i drugih sirovina na svjetskim tržištima povećali su se od njegova izbijanja, a i dalje su prisutni rizici dodatnog rasta cijena koji ovise o tijeku i trajanju rata i eventualnim novim paketima sankcija. Recentni pokazatelji kretanja cijena sirovina na svjetskom tržištu upućuju na postupnu normalizaciju. Ipak iz HNB-a upozoravaju da s trajanjem rata jača i intenzitet poremećaja u opskrbi s ratom pogođenih područja, a eventualne nove sankcije mogle bi dodatno smanjiti ponudu sirovina koje izvozi Rusija i potaknuti daljnji rast cijena na svjetskom tržištu. O tome ovisi koliku ćemo inflaciju imati ove godine.