Večeras uz odobrenje Stožera Civilne zaštite na Hvaru kreće procesija “Za Križen”. Radi se o tradicionalnoj procesiji s Velikog četvrtka na Veliki petak u kojoj sudjeluje šest mjesta sa središnjeg dijela otoka Hvara. Sve te procesije polaze oko 22 sata i idu u krug jedna za drugom iz mjesta u mjesto, tako da se nigdje međusobno ne susreću.
Mjesne povorke u procesiji imat će 15 osoba jer, kako se izjasnio Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, nemoguće da se procesija održi s jednom ili dvije osobe, pogotovo što se odvija noću i što je Križ koji se nosi doista težak. Ukupno će znači na procesiji sudjelovati 90 osoba, ali ne sve na istom mjestu u isto vrijeme.
Kako će ipak prolaziti kroz iste crkve propisane su stroge higijenske mjere koje će se pri tome morati poštivati te im je Stožer dao dezinfekcijska sredstva da se crkva u svakom mjestu dezinficira. Rotiraju u smjeru kazaljke na satu po mjestima i procesija će uglavnom biti na otvorenom i mještani imaju zabranu da se uključuju, a sve će kontrolirati policija.
Jedan od glavnih argumenata je kako se radi o stoljetnoj tradiciji koja je kao hrvatska baština i pod zaštitom UNESCO-a. Razlog bi bio prihvatljiv kada bi UNESCO štitio i od prijeteće zaraze pogotovo u svjetlu činjenice da se nakon oporavka mladića iz Vrboske pojavio još jedan slučaj zaražene osobe na Hvaru, djevojka iz Jelse. Njeni kontakti i potencijalni zaraženi se još utvrđuju jer se vozila autobusom u kojem je bilo još stanovnika otoka.
Bez obzira na sve, procesija je dobila dozvolu. Premijer Andrej Plenković je iz Svirča na Hvaru te je i sam ne jednom sudjelovao u procesiji. Isto tako, Vili Beroš, ministar zdravstva je iz Jelse, koja je kao i rodno mjesto premijera, na popisu mjesta iz kojih kreću povorke. Je li lokalpatriotizam omekšao granice zabrana, poznato je samo njima i njihovim rođacima, prijateljima i sumještanima iz procesije.
Od zaraze koronavirusom u svijetu je oboljelo nešto manje od 1,5 milijun ljudi, a od posljedica bolesti preminulo ih je više od 80.000. Koliko je važno izbjegavati sva okupljanja, pa tako i vjerska pokazalo se na primjerima u Južnoj Koreji i Francuskoj gdje su žarišta zaraze bila upravo na takvim događanjima.
Papa Franjo postupio je kako izvanredne okolnosti zahtijevaju i svojim primjerom pokazao vjernicima koliko je važno poštivati mjere zaštite od zaraze. Crkveni poglavar služio je nedjeljnu misu na Cvjetnici u praznoj bazilici Sv. Petra. Tjedan dana ranije je na praznom Trgu sv. Petra predvodio molitvu i jedinstveno klanjanje i udijelio oprost svim vjernicima koji su se pokajali.
Hrvatska biskupska konferencija je polovicom ožujka otkazala sve svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučke pobožnosti, župna slavlja do daljnjega, kako unutar zatvorenih prostora tako i na otvorenim prostorima da bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 i očuvalo zdravlje stanovništva.
Istog dana kada je HBK objavila zabranu u solinskom zaseoku Ninčevići na blagdan svetog Josipa održala se misa u Župi solinskih mučenika. Deset dana kasnije otkrilo se kako je tamo jedno od žarišta zaraze: obolio je svećenik don Ante Matešan, neki članovi crkvenog zbora, zatim članovi obitelji vjernika koji su bili u crkvi.
Unatoč činjenicama koje su govorile u prilog izbjegavanja vjerskih okupljanja svećenik sa splitske Sirobuje don Josip Delaš je u novosagrađenoj Crkvi župa sv. Leopolda Bogdana Mandića prošlu nedjelju pozivao vjernike na misu. Iako je upozoren, nastavio je održavati mise i pozivati župljane i tjedan iza Cvjetnice. Prijavu je dobio tek daka je vrijeđao policajce koji su ispred crkve upozoravali vjernike na mjere protiv zaraze. Prekršajnu prijavu.
U Zagrebu je kaznenu prijavu zbog koje joj prijeti dvije godine zatvora dobila 33-godišnjakinja oboljela od koronavirusa koja je išla u drugi kvart u posjet roditeljima. Nije organizirala okupljanje, ali je izašla na ulicu bolesna. Svećenici nisu prijavljeni ni za kakav krimen vezano za kršenje mjera zaštite i dovođenje u opasnost od zaraze većeg broja ljudi.
Istovremeno je otkazan niz sportskih i kulturnih događanja i manifestacija. Nema nastave, upitna je državna matura, zatvorili su se brojni obrti, upitna je egzistencija ogromnom broju ljudi. Ne smijemo napustiti mjesto prebivališta bez propusnice. Sve kako bi se zaštitili od prijeteće zaraze. Očito je kako pravila vrijede za svjetovno, ali ne i za vjersko.
Približava nam se blagdan Sv. Duje, zaštitnika Splita, zatim Sv. Ante, zaštitnik niza gradova i općina, da ne spominjemo Veliku Gospu. Tu je i Alka, tradicija stara 300 godina, upisana također na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine. Kako će se postupiti, ostaje nam vidjeti, ali svi imaju jednako pravo kao i hvarski vjernici.
Zanimljivo bi bilo vidjeti i što bi Stožer CZ kazao da ih koja druga vjerska zajednica upita za održavanje grupne manifestacije koja ima stoljetnu tradiciju. Ili da ih organizatori Gay Pridea upitaju za dozvolu održavanja povorke iz mjesta u mjesto s po 15 sudionika. Ako bismo bili zluradi, rekli bismo da bi bili odbijeni, što bi pokazalo da je kod nas tradicija na prvom mjestu, dok su jednakost i ljudska prava na respiratoru.