Hrvatica u 24-oj s dečkom otvorila hit pekaru u Njemačkoj. Nije imala ni euro za pokretanje posla, evo kako je uspjela

U Njemačkoj živi 204.000 hrvatskih državljana, a useljenika podrijetlom iz Hrvatske ima 227.000. Ukupan broj građana podrijetlom iz Hrvatske je 360.000, proizlazi iz podataka što što ih je objavio njemački Savezni ured za statistiku, naveo je svojedobno Tportal u 2012. godini.

A onda se nekoliko godina poslije dogodio pravi bum useljavanja iz Hrvatske u Njemačku, pa je dobro pogledati podatke iz 2018., te 2021. i 2022. godine.  

Među zemlje s najvećom stopom useljavanja u Njemačku spada Hrvatska iz koje je u Njemačku 2018. iselilo 57.724 građana. Istodobno je iz Njemačke iselilo 28.869 stanovnika tako da se broj hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj u 2018. povećao za 28.855 te sada iznosi 395.665 građana, pisao je Dnevnik.hr prošle godine. 

Od 2010., kada je u Njemačkoj živjelo 220.199 hrvatskih državljana, do 2018. broj građana Njemačke s hrvatskim državljanstvom se povećao za 175.466.

Najveću skupinu državljana RH po godinama boravka u Njemačkoj još uvijek čine oni koji u ovoj zemlji borave već više od 25 godina (158.595) a na drugom mjestu su oni koji u Njemačkoj borave od jedne do četiri godina (113.760). Manje od godinu dana u Njemačkoj je prijavljeno 34.960 građana.

Po broju useljenika iz zemalja Europske unije ispred Hrvatske se nalazi jedino Rumunjska (68.000) a iza Hrvatske Bugarska (27.000).

Najveći broj Hrvata u Njemačkoj prihode dobiva od plaće odnosno vlastite zarade ili mirovine, manji dio živi ih od potpore rođaka, a broj onih koji primaju naknadu za nezaposlene toliko je mali da nije obuhvaćen statistikom.

Najviše Hrvata radi na poslovima proizvodnje, instalacije i montaže, zatim slijedi ugostiteljstvo, pa zdravstvo. Dobar dio njh rdai na poslovima koje karakterizira autorski rad. Dobar dio njih zaposleno je u poslovima vezanima za čišćenje i otpad, tisuće ih rade u trgovini i prijevozu.

Središnji državni ured za Hrvate izvan domovine navodi:

Hrvati su još u 19. stoljeću počeli naseljavati Njemačku. Naglim industrijskim razvojem nakon Drugog svjetskog rata, kada dolazi do velike potrebe za radnom snagom, Hrvati se ponovno iseljavaju u zemlje Zapadne Europe.
Emigracija šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, pored političkog, imala je uglavnom ekonomski karakter.  Prema podacima Saveznog statističkog ureda u SR Njemačkoj je na dan 31.12.2019. živjelo 414.890 hrvatskih državljana (ovdje nisu ubrojeni i oni koji imaju dvostruko državljanstvo).
 

Status Hrvata u Njemačkoj                                                                                                        
SR Njemačka od državljana zemalja članica EU ne zahtjeva prestanak njihovog državljanstva kako bi stekli njemačko državljanstvo, što za Hrvatsku vrijedi od 1.srpnja 2013. godine.
 U percepciji njemačkih institucija hrvatski se građani smatraju integriranom populacijom s hrvatskim migracijskim porijeklom. Važna karakteristika položaja hrvatskih građana je respektabilni ugled kojeg imaju u sredinama u kojima žive i rade – od prve generacije „gastarbeitera“ do danas, a temelj čega nije samo naprijed naglašena integriranost. 
U Njemačkoj postoji cijeli niz hrvatskih državljana te njemačkih državljana hrvatskog porijekla koji su na različite načine afirmirani u različitim aspektima poslovnog, političkog, kulturnog, sportskog i/ili javnog života Njemačke. No, jednako tako, u Njemačkoj postoji i niz hrvatskih državljana, odnosno njemačkih državljana hrvatskog porijekla izuzetno afirmiranih u svojim profesionalnim područjima (medicina, pravo itd.) koja su medijski nešto manje popraćena.
 

Hrvatske udruge i katoličke misije
U Njemačkoj u svim većim i manjim gradovima djeluju brojne hrvatske društveno-kulturne (folklor, zborovi), športske i političke udruge. Najstarija hrvatska udruga je Matica Hrvatska, čiji je cilj upoznavanje Hrvata i njihove djece s poviješću i kulturom, te razvoj i jačanje njihove nacionalne svijesti. Kao značajne udruge možemo još napomenuti i „Društvo hrvatskih intelektualaca“ iz Münchena, „Hrvatski svjetski kongres za Njemačku“, „Hrvatska kulturna zajednica“, „AMAC“- Udruženje bivših studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta i Udruga hrvatskih nogometnih klubova Srednje Njemačke.
Uz prve migrante koji su dolazili u Njemačku katolička crkva je već ranih šezdesetih godina osnivala Hrvatske katoličke misije i to u gradovima i na područjima gdje je bila velika koncentracija Hrvata – katolika. HKM nisu bile samo centri pastoralnog rada s hrvatskim migrantima, već i mjesta okupljanja, društvenog života i djelić domovine. One su doprinosile i očuvanju jezičnog, kulturnog i nacionalnog identiteta, te bile i ostale presudni autoritet među Hrvatima. Na području Njemačke (pretežno na području bivše Zapadne Njemačke) djeluje 85 HKM.
 

Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
Dopunsko školovanje Hrvata organizirano je na dva načina. Prvi način je onaj koji je u nadležnosti Republike Hrvatske (Baden-Würtemberg, Schleswig-Holstein, Berlin, Bremen i Hamburg, Savezna zemlja Bavarska) i čije učitelje šalje i financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH. Ukupno u hrvatskoj nastavi u organizaciji MZO-a u Njemačkoj radi 45 učitelja  na više od 167 nastavnih mjesta Drugi način nastave je u nadležnosti ostalih Saveznih zemalja SRNJ, a učitelji potpadaju pod njemačko radno pravo.