Hrvatska liječnica upozorava roditelje: ‘Denis (14) je prebolio koronu. A onda je, 7 mjeseci nakon, potpuno zaboravio gradivo koje je znao dan prije‘

Denis je bez riječi gledao u svoj rad iz geografije u osmom razredu. Bio je to rad koji je svladao dan ranije, ali je njemu u tom trenutku izgledao kao da ga nikada ranije nije vidio. Nastavnik i kolege podsjetili su ga kako je vješto odgovarao na pitanja o toj temi tijekom prethodnog sata. “Nikada nisam ovo vidio”, ustrajao je, postajući uznemiren, vrpoljeći se na stolici. Denis je prebolio koronu prije 7 mjeseci, simptomi su bili blagi, možda toliko da ne bi niti znao da je bolestan, da se njegovi roditelji nisu razboljeli, a on otišao na testiranje.

Delta varijanta COVID-a 19 je dovela do promjene spoznaja o infekciji među djecom i mladima, zbog svoje izrazite kontagioznosti, navodi doc. prim. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, dr. med., spec. pedijatar, subspecijalist dječje neurologije iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, te nastavlja:

Škole su iznimno značajan segment društvene zajednice, stoga je njihova uloga u vrijeme kada smo u drugoj godini pandemije u postizanju sigurnosti i potpore u postizanju čim boljih postignuća u učenju, ali istovremeno i pružanju potpore emocionalnom i socijalnom razvoju mladih, izrazito značajna, sa dugoročnim učincima.

Prolongirani COVID

Dok se mladi diljem zemlje vesele odlasku u školu na „stari način“, nemali broj odraslih osoba se bori za oporavak od dugotrajnih neuroloških, tjelesnih ili mentalnih problema nakon Covida-19. Unutar struke ti simptomi se nazivaju „prolongiranim Covidom“. Njihovo trajanje i pojavnost variraju, kao i intenzitet.

Prema sadašnjim spoznajama dugotrajne posljedice ima između 10 i 30 posto odraslih osoba zaraženih koronavirusom. Nekoliko istraživanja vezano uz djecu ima vrlo različite i nekonzistentne rezultate. Pa ipak, upravo te dugotrajne posljedice mogu imati značajan utjecaj na školska postignuća. To je dovelo do značajnih odstupanja u kvaliteti života mladih, kako onoj vezanoj uz sudjelovanje u školskim aktivnostima, tako i u druženju sa vršnjacima, pohađanju sporta i drugih vanškolskih aktivnosti.

Prema najnovijim podatcima American Academy of Pediatrics do 9 rujna 2021. godine gotovo 5,3 milijuna djece u SAD-u je bilo pozitivno na COVID -19 od početka pandemije, uz strmoglavi porast od preko 243.000 početkom rujna. Među testiranima pozitivno je njih 4,9% -17,8%. Djeca i mladi su početkom pandemije činili 15,5% zaraženih, a taj se broj danas popeo na udio od 28,9% (mladi ispod 18 godina čine 22,2% svih zaraženih).

Na sreću učestalost teških i smrtnih slučajeva kod djece i mladih je izrazito rijedak i iznosi svega 0,003%.

Dugoročni učinci na zdravlje mladih koji su preboljeli infekciju

Najveći interes danas pobuđuju istraživanja o dugoročnim učincima, kako na tjelesno zdravlje, tako i na emocionalno i mentalno zdravlje mladih koji su preoboljeli infekciju.

Izazovi s kojima se mladi pacijenti suočavaju dolaze kako se pedijatrijski slučajevi Covid-19 naglo povećavaju, vezani uz vrlo zaraznu varijantu Delta soja i činjenicom da je cijepljenje djece od 12 do 17 godina gotovo anegdotalno, a djeca mlađa od 12 godina još uvijek nemaju pravo na cjepiva.

“Potencijalni negativni utjecaj tih simptoma je ogroman”, rekla je dr. Avindra Nath, predstojnica odjela za infekcije središnjeg živčanog sustava u Nacionalnom institutu za neurološke poremećaje i moždani udar. “Mislim, oni su u svojim formativnim godinama. Kada jednom počne intelektualna regresija, jako je teško jer i djeca gube vlastito samopouzdanje. Naprosto, nastaje silazna spirala, čiji ishod nije poznat.“

Istraživanje iz travnja 2021. provedeno u United Kingdom’s Office for National Statistics pokazuje da 9.8 % djece u dobi od 2- 11 godina i 13% onih u dobi od 12 do16 godina inficiranih korona virusom imaju prolongirane simptome tijekom 5 tjedana. Poslije 12 tjedana njih 7.4 % u mlađoj skupini i 8.2 % u starijoj skupini je imalo simptome.

Multisistemski inflamatorni sindrom u djece

COVID-19 u populaciji djece i mladih, a tako i u odraslih, je multisistemska bolest, što znači da zahvaća veći broj organa, te se stoga i manifestira stanjem koje je nazvano Multisistemski inflamatorni sindrom u djece (engl. Multisystem Inflammatory Syndrome in Children (MIS-C). Takvi slučajevi su relativno rijetki, ali su gotovo obligatno povezani sa prolongiranim COVID-om.

Kao vodeći simptomi opisuju se iscrpljenost, glavobolja, problemi sa pamćenjem, koncentracijom, poteškoće spavanja, te dugoročne promjene kvaliteta osjeta (ponajviše mirisa). Djeca i mladi se žale na dugotrajne bolove u trbuhu,mišićima, imaju promjene na koži, uz crvenilo i/ili promjenu boje kože, te crvenilo i nadražaj očiju. Većina djece koja prolongirano pati od tih simptoma nije imala teži oblik bolesti, nisu boravili u bolnici, ali ovi simptomi su trajali i trajali.

Stoga postoje i post – COVID ambulante, a po istraživanju Kennedy Krieger Institute iz Baltimora, problem dugotrajnih simptoma rješava se multidisciplinarno, uključivo kognitivno bihevioralnu terapiju, vježbe, liječenje poremećaja spavanja, medikamente, te liječenje posljedica vezanih uz respiratorne i probavne tegobe.

“Mi nemamo niti jedan dovoljno pouzdan parametar tko će imati dugotrajne simptome i koliko će oni trajati ” navodi Dr. Wilson-Murphy iz spomenutog Instituta, te nastavlja “Za sada nemamo nikakvu sigurno učinkovitu terapiju, nikakav čarobni štapić“

Većina simptoma i izgleda misteriozno, te su nedovoljno jasnog mehanizma nastanka.

Neka djeca i mladi razvijaju sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS), koji se manifestira nestabilnošću i ubrzanjem srčane akcije u stojećem položaju.

Postoje istraživanja koja izvješćuju o značajno većem udjelu starije djece u skupini onih koji imaju dugotrajne simptome. Moguće je da u toj dobi hormoni moduliraju imunološki odgovor.

Simptomi i stanja koja se mogu javiti nakon infekcije COVID-19

Poteškoće disanja

COVID-19 uglavnom pogađa pluća, te prolongirani respiratorni simptomi nisu neuobičajeni. Oni mogu uključivati bolnost u prsima, kašalj, te otežano disanje tijekom tjelesnih napora. Neki od tih simptoma mogu potrajati i 3 mjeseca ili dulje. Preporuka je da se u djece starije od 6 godina u tim situacijama naprave plućni funkcionalni testovi. U djece koja osjećaju zaduhu pri tjelesnim aktivnostima preporuča se kardiološka obrada, radi rjeteke ali moguće komplikacije krvnih ugrušaka.

Srčani problemi

Miokarditis i upala srčanog mišića su moguće komplikacije tijekom infekcije COVID-19. Jedno istraživanje na odraslim pacijentima, koji su netom preboljeli infekciju opisuje pojavu miokarditisa u čak 60% njih, bez obzira na težinu bolesti tijekom infekcije. Simptomi miokarditisa uključuju bol u prsima, zaduhu, iregularnu srčanu akciju,te slabost. Djeca i mladi u kojih se ti simptomi javljaju dulje od 6 mjeseci trebaju kompletnu kardiološku obradu, osobito prije povratka sportskim aktivnostima.

Njuh i miris

Jedno od 4 djece i mladih u dobi od 10 do 19 godina nakon infekcije imaju smetnje ovih čula. To se može negativno odraziti na tek za jelo kao i na zadovoljstvo i raspoloženje. Također, gubitak njuha, kao zaštitnog mehanizma, može biti dodatni rizični činitelj. Ovi simptomi obično nestaju nakon nekoliko tjedana. Ukoliko potraju, potrebno se posavjetovati sa nadležnim liječnikom.

Neurološki simptomi

Aktivna COVID-19 bolest može dovesti do oštećenja živčevlja, te u rjeđim slučajevima dovesti do encefalitisa. Češće, djeca nakon preboljele bolesti mogu osjećati promjene vezane uz pažnju, koncentraciju, probleme praćenja nastave, diskretne promjene u govoru,, motorici i raspoloženju. U tim slučajevima potrebno se posavjetovati sa dječjim neurologom, logopedom, te psihologom.

Mentalna sporost (Brain fog)

Izraz „Brain fog” predstavlja umnu tromost, nekonzistentno razmišljanje, smetnje koncentracije, pamćenja, je jedan od značajnijih post Covid simptoma, osobito u odraslih. Djeca se doimaju zaboravnim ili imaju poteškoće sa održavanjem pažnje i usmjerenosti. U nekim slučajevima, oni će trebati značajno više vremena za čitanje, biti će sporiji u rješavanju zadataka, te će trebati pauze tijekom izvođenja nastave. Manjak sna, igranje igrica, te uznemirenost pogoršavaju ove simptome.

Tjelesna iscrpljenost

Nakon preboljele bolesti djeca i mladi se mogu osjećati krajnje iscrpljeno, usprkos tomu što je bolest prošla bez značajnih komplikacija. Ovaj simptom obično prođe kroz nekoliko tjedana.

Glavobolja

Glavobolja je uobičajeni simptom tijekom i nakon SARS-CoV-2 infekcije. Dovoljno sna, uzimanje dovoljne količine tekućine, redovito uzimanje obroka imaju značajnu ulogu u redukciji ovoga simptoma. Potrebno je posjetiti liječnika ukoliko glavobolja potraje.

Mentalno zdravlje

Poznato je da COVID-19 značajno utječe i na mentalno zdravlje. Ovo osobito vrijedi za djecu i mlade sa podležećim prethodnim poteškoćama ovoga tipa, u kojih npr. Hospitalizacija, izolacija, nedostatak školskih ili sportskih aktivnosti, mogu značajno pogoršati stanje. Osobitu pozornost treba obratiti u slučajevima kada se jave simptomi depresije, anksioznosti i drugih mentalnih poteškoća, te potražiti pomoć stručnjaka.

Multisistemni upalni sindrom

Multisistemni upalni sindrom (Multisystem inflammatory syndrome in children (MIS-C) je rijetka komplikacija koja se zbiva 2-4 tjedna nakon infekcije. Potrebno je javiti se liječniku ukoliko dijete ima i dalje povišenu temperaturu, osjeća se loše, jer u slučajevima kada se radi o ovoj komplikaciji, potrebna je hospitalizacija u odjelu intenzivne skrbi.

Prolongirani COVID-19 je zamijećen, ali nedovoljno jasan mehanizam koji uzrokuje dugotrajne simptome u trajanju duljem od 4 tjedna nakon bolesti. Ne postoje specifični testovi ili dijagnostički kriteriji koji definiraju ovo stanje. Preporuča se da se tijekom 4-12 tjedana liječe zaostali simptomi. Ukoliko oni potraju dulje od 3 mjeseca potrebna je liječnička pomoć.

Zaključno, prema recentnim spoznajama, COVID se može manifestirati kao konglomerat različitih sindroma, uključujući postintenzivni sindrom, postviralni sindrom iscrpljenosti i prolongirani COVID. Pretpostavlja se da je ta kombinacija značajnije prisutna u djece. Tomu u prilog ide rezultat istraživanja iz svibnja 2021 godine u kojem je zaključeno da se u djece, na još nedovoljno jasan način, aktivira prolongirana upalna reakcija, koja se tumači uzrokom opisanih promjena. Pa ipak, malo znamo o kroničnim promjenama, obzirom da je klinička pozornost, te znanstvena radoznalost još uvijek fokusirana na akutnu fazu infekcije.