Dok čekamo cjepivo protiv koronovarisa, a na žalost, načekat ćemo se, više nego ikada ranije sa zanimanjem pratimo što se događa u istraživačkim laboratorijima. Ovih dana glavne (medijske) zvijezde su postali znanstvenici i to oni iz polja biomedicine i zdravstva i to je jedna od boljih stvari koje nam je donijela ova pandemija.
Znanstvenici diljem svijeta nastoje što brže prikupiti podatke o virusu, o potencijalnim lijekovima, demografskim i kliničkim značajkama pacijenata, a znanstveni časopisi koji inače izdaju članke na tjednoj, mjesečnoj ili godišnjoj bazi trude se objavljivati informacije brže, kako bi one što prije bile dostupne.
Svoj obol ovoj znanstvenoj utrci s vremenom dao je i Cochrane, međunarodna organizacija koja se bavi medicinom utemeljenom na dokazima tako što nastoji pronaći i sažeti rezultate svih dostupnih istraživanja u medicini i učiniti ih pristupačnijima, istovremeno procjenjujući njihovu vjerodostojnost. Jako su angažirani po pitanju borbe protiv suzbijanja koronavirusa.
Hrvatska podružnica Cochrane centra je od osnovana na Medicinskom fakultetu u Splitu, pa tako i naši znanstvenici pridonose izradi sustvnih pregleda o COVID-19 te, te surađuju s kolegama iz cijelog svijeta, javlja nam Marija Franka Marušić, članica Cohrane Hrvatska i tajnica splitskog ogranka Međunarodne udruge studenata medicina CroMSIC.
- Sada je, više no ikada, bitna dobra organizacija i pouzdane informacije kako bi se donijele najbolje moguće odluke. COVID-19 je za svijet potpuno nov pojam, a Cochrane je počeo voditi važnu bitku protiv neznanja i nedjelovanja – uz dobro informiranje putem znanstvenih mreža poput Cochranea, pacijenti će biti bolje zbrinuti, a zdravstveni radnici će znati bolje i sigurnije obavljati svoj posao- tvrdi ona.
U jeku pandemije koronavirusa, veliki dio svijeta je stao i nalazi se u karanteni. Države širom svijeta su svoju borbu različito organizirale, no skoro svugdje, izuzevši zemlje poput Švedske, provode se mjere izolacije oboljelih, karantene i socijalnog distanciranja. Nikome to nije lako – ekonomija osjeća udarac zatvaranja raznih grana djelatnosti, a ljudi zatvoreni u kuće su sve više nestrpljivi. Razumljivo je da se svi pitamo: radi li karantena uopće i čemu sve to? U ovakvoj situaciji, više nego ikada, potrebno je smireno i znanstveno pristupiti tom pitanju.
Upravo zato je Cochrane, javlja nam Marija Franka Marušić, netom izdala brzi pregled dokaza (rapid review) o tome što je karantena uopće i koja je njena učinkovitost.
- Ovo istraživanje, dio Cochraneove posebne platforme posvećene bolesti COVID-19, saželo je 29 pojedinačnih istraživanja koja su proučavala COVID-19 ili slične viruse skupine SARS. Pregled se naziva "brzim" jer se provodi i izdaje u javnost brže nego što bi inače vrijedilo za tako opsežan znanstveni rad. Autori su najprije naveli razloge zašto se uopće provode takve "osnovne" epidemiološke mjere – nazivamo ih osnovnima jer se danas puno rjeđe koriste s obzirom na mogućnost cijepljenja. One su, osim testiranja na virus, ključni alat kojim se borimo protiv COVID-a upravo zato što za njega nema cjepiva niti se do sada zna za učinkoviti lijek. Jasno su definirali karantenu, izolaciju i mjere socijalnog distanciranja kao tri ključne mjere - upućuje nas Marušić.
Karantena, nadalje objašnjava, definira kao odvajanje zdravih ljudi od drugih zdravih ljudi u slučaju da netko od njih ipak ima virus i može ga prenijeti. Izolacija znači odvajanje ljudi koji imaju simptome COVID-a od svih ostalih, a socijalno distanciranje podrazumijeva održavanje fizičke udaljenosti između osoba koje nisu iz istoga kućanstva.
Uvrstivši sve podatke iz istraživanja o tim mjerama, autori su proveli analizu kako bi vidjeli učinkovitost karantene. Učinkovitost su definirali kao smanjenje broja oboljelih i smanjenje broja umrlih od virusa. Također su proučili je li karantena učinkovitija kad se provodi u kombinaciji s ostalim navedenim mjerama, a uključili su u njih i redovitu higijenu ruku. Proučili su i "cijenu" karantene, odnosno njen odraz na ekonomiju.
- Zaključak koji su izvukli ih svih istraživanja je bio da karantena skoro upola smanjuje broj oboljelih i broj umrlih. Karantena u kombinaciji s drugim mjerama poput socijalnog distanciranja i zatvaranja škola je učinkovitija nego karantena bez ostalih mjera, odnosno sve uvedene mjere se "zbrajaju" u učinkovitosti. Dva uključena istraživanja su se bavila i pitanjem utjecaja na ekonomiju te je donesen zaključak da ranije uvođenje karantene smanjuje ukupnu ekonomsku štetu uzrokovanu borbom protiv širenja bolesti. Bez obzira na zaključak o učinkovitosti karantene, autori pregleda su naglasili da još nije sigurno koliko bi takve mjere trebale trajati i kada bi ih se moglo oslabiti ili prekinuti. Istaknuli su testiranje što više osoba iz različitih područja i životnih situacija kao najbolji način da se razbije nesigurnost predviđanja u ovakvim istraživanjima - informira nas Marija Franka Marušić.
Sve ovo, zaključuje ona, ukazuje da borba protiv COVID-a neće ubrzo završiti i da tu ima još mnogo posla, no važno je znati da su trenutne mjere učinkovite. Što se bolje one provode i poštuju, to se čini više da se virus ne širi i da se pandemija što prije smiri.
- Ovakva istraživanja upućuju na to da je za Hrvatsku dobro što je svoje mjere uvela poprilično rano u usporedbi s nekim drugim zemljama, jer je moguće da će takva odluka u konačnici značiti manje ekonomske gubitke- tvrdi Marija Franka Marušić.
Sažetak ovoga Cochraneovog pregleda može se pronaći ovdje.
