Hvala Ustavnom sudu i pravniku Andriji, sada se konačno možemo na miru tetovirati, nema više diskriminacije!

Želite u policiju, a tetovirani ste. E, ne može. Barem nije moglo do sada. Naime, Ustavni sud je, kako su mediji već objavili, poništio MUP-ov pravilnik koji određuje "posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti za osobu koja se prima u policiju", piše Slobodna Dalmacija.

No, najzanimljivije od svega je da je za poništenje takvog pravilnika odgovoran Andrija Krivak, koji niti je u policiji, niti ga je MUP ili netko od njegovih djelatnika angažirao da ruši pravilnik. Krivak je pravnik i radi na Općinskom sudu u Novom Zagrebu kao viši sudski savjetnik, te je jednostavno samoinicijativno poslao prijedlog Ustavnom sudu da se izmjeni MUP-ov pravilnik. I uspio je.

Doduše, Ustavnom sudu je trebalo osam godina da presudi u ovom predmetu, ali kao što i sam Krivak kaže sa "Slobodnu" - bolje ikad nego nikad.

Oslikavanje tijela - teška dijagnoza?!

Pitali smo ga što ga je ponukalo da krene u "rušenje" dijela Pravilnika.

- Nemam nikakve izravne veze s policijom. Za vrijeme služenja vojnog roka sprijateljio sam se ročnikom koji je imao veliku tetovažu na ruci, a koji je želio postati policajac. Upravo mi je on skrenuo pažnju na to da tetovirane osobe ne mogu proći liječnički pregled prilikom prijema u policiju. Zamolio me za savjet.

Proučio sam navedeni Pravilnik MUP-a i zaključio da krši Ustavom zajamčenu zabranu diskriminacije i pravo svih državljana da pod jednakim uvjetima budu primljeni u javne službe. Naime, sporni Pravilnik stavlja u nejednak položaj tetovirane i netetovirane kandidate za prijam u policiju, odnosno tetovirane i netetovirane policijske službenike a da za to ne postoji opravdan i razuman razlog.

Mislim da tetovaža može biti zapreka za prijam ili rad u državnoj službi samo ako se može povezati s nekom tjelesnom ili duševnom bolešću koja se može medicinski odrediti - dijagnosticirati. U tom slučaju to medicinsko stanje će biti zapreka za prijam ili rad u državnoj službi, a ne sama tetovaža.

Tetovaža, kao takva, je naprosto stanje na koži nastalo unošenjem pigmenta boje i ništa više od toga - kaže Krivak, ističući da je nedopustivo da sama činjenica da je netko tetoviran predstavlja medicinsku kontraindikaciju za prijam ili rad u državnoj službi. To nije utemeljeno na medicinskoj znanosti, kaže pravnik, kojemu je i Ustavni sud dao za pravo.

A tetovaže nakon prijema u službu?

Krivak navodi da je i Pravilnik nedosljedan jer policijski službenik koji se tetovirao nakon prijema u službu može na kontrolnom zdravstvenom pregledu biti proglašen nesposobnim "ovisno o radnom mjestu". Što to znači? Viši policajac u interventnoj policiji s velikom tetovažom na podlaktici je zdravstveno nesposoban, a policijski savjetnik koji je načelnik policijske postaje sa sličnom tetovažom na istom mjestu je zdravstveno sposoban!? Uviđate li očitu diskriminaciju ovakvog rješenja, pita se Krivak, kojega smo upitali je li ovo definitivan kraj zabrani tetoviranja policajaca.

- Ako MUP ne donese novi pravilnik, onda da. Naime, Ustavni sud je odlučio da ukinute odredbe Pravilnika prestaju važiti 31. prosinca 2018. - objašnjava, navodeći da MUP može donijeti novi pravilnik i ponovno staviti zabranu, ali bi i novi pravilnik mogao biti predmet nove ocjene ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom.
- Prilikom donošenja novog pravilnika MUP mora poštivati stajalište Ustavnog suda navedeno u odluci, jer ako ga ne ispoštuje, Ustavni sud će sasvim sigurno, povodom prijedloga, ukinuti sporne odredbe i novog pravilnika. Navedeni prijedlog može podnijeti svatko, pa i Sindikat policijskih službenika - kaže nam zagrebački pravnik.

Policajci s tetoviranim "JNA"

A što kažu sami policajci?

- Naš sindikat je u nekoliko navrata i od sadašnjeg ministra, gosp. dr. sc.Davora Božinovića i od bivšeg ministra gosp. Vlahe Orepića, zahtijevao promjenu pravilnika koji regulira ovu tematiku i kojim svakog kandidata za upis u Policijsku školu eliminira ako ima tetovažu ili ožiljak veći od 10 cm na bilo kojem dijelu tijela ili bilo kakvu tetovažu ili ožiljak na vidljivom mjestu.

Nažalost, razumijevanja nije bilo niti od bivšeg, a niti od sadašnjeg ministra, iako su se ovakvim pravilnikom kršila temeljna ljudska prava, što potvrđuje i sama odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, a da volje nije bilo, potvrđuje činjenica da je za ovakvu izmjenu propisa dovoljan potez "pera" jer da se radi o pravilniku koji donosi resorni ministar - kaže nam Mario Puškarić, predsjednik Sindikata policijskih službenika.

- Mjerilima posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti osoba iz čl. 1. navedenog Pravilnika propisano je da osoba koja se prima u policiju ne može imati veće pigmentacije, depigmentacije i ožiljke na vidljivim mjestima.
U praksi su se događale sulude situacije i izravno kršenje podzakonskih propisa na način da je zdravstvena komisija određene kandidate puštala mimo navedenog Pravilnika i time izravno kršila podzakonske propise, stoga opravdano možemo zaključiti da se ponašala protuzakonito i zloupotrijebila svoj položaj i ovlast jer su si članovi komisije dali za pravo da određene kandidate stavljaju "iznad" zakona i podzakonskih akata, pogodujući im prilikom upisa, da bi potom od nekih kandidata zahtijevali da kirurškim postupkom skidaju s vidljivih mjesta tetovaže i da se na taj način trajno nagrđuju ožiljcima i brazgotinama koji su također zapreka za prijam, dok od kandidata koji su imali tetovaže veće od 10 cm na bilo kojem dijelu nisu tražili taj postupak - ističe Puškarić.

Pogodovanje komisije

- Nama kao sindikatu nije poznato koliko je kandidata za buduće policajce odbijeno zbog činjenice da su bili tetovirani, ali smo zaprimili poveći broj upita kada smo s ovom temom izišli u javnost te nas itekako ljuti ova činjenica, kao i sve druge kolege, da se određenim pojedincima pogodovalo od zdravstvene komisije bez obzira na to što su imali tetovaže koje nisu bile dozvoljene sukladno navedenom Pravilniku, a činjenica da dan-danas u policiji rade policajci koji imaju tetovirano "JNA" govori dovoljno. 

Nakon ovakve odluke Ustavnog suda zatražit ćemo i odgovornost pojedinaca koji su kršili postojeći Pravilnik i dali si za pravo da nečiju budućnost, želju i volju da bude policajac/ policajka "ugase" na samom početku, stigmatizirajući ga kao "osobu s greškom" iako je bio zdrav, samo zato što nitko za njega nije mogao nekoga nazvati tko bi mogao utjecati na zdravstvenu komisiju, a evidentno je da je takvog utjecaja itekako bilo, jer da ga nije bilo zdravstvena komisija ne bi pustila nikoga tko ne zadovoljava propisane kriterije - kaže Puškarić, te zahvaljuje Ustavnom sudu Republike Hrvatske i magistru prava Andriji Krivaku koji su ovu temu zatvorili na ovakav način kada gospoda ministri iz MUP-a i njihovi savjetnici nisu imali razumijevanja iako se radilo o očitom kršenju ljudskih prava, a s druge strane i pogodovanju pojedincima koji su mimo ovih kriterija primljeni u policiju.