Svjetsko prvenstvo već se zahuktalo, za koji sat je i prva utakmica hrvatske reprezentacije, a Hrvati se još uvijek prepiru igra li se u Kataru ili Katru? Doduše, trenutno je majka svih pitanja hoćemo li pobijediti u Kataru ili u Katru, ali ni ovo jezično pitanje nije zanemarivo. S obzirom na to da je ta mala država na Arapskome poluotoku upravo domaćin Svjetskoga nogometnog prvenstva i da je ovih dana jako često spominjemo, krajnje je vrijeme da raščistimo nedoumice u vezi s dekliniranjem njezina imena.
Ako ništa drugo, dobra je stvar da se konačno u javnom prostoru malo više priča o hrvatskom jeziku, pa evo dobre prigode da konzultiramo stručnjake po tom pitanju.
Dr. sc. Helena Burić iz Centra za hrvatske studije u svijetu pri Odsjeku za hrvatski jezik i književnost splitskog Filozofskog fakulteta nam je u startu pojasnila odakle ta nesigurnost u dekliniranju imenice Katar. Ona, naime, proizlazi iz glasovne promjene u hrvatskome jeziku koja se označava nazivom nepostojani a, a odnosi se na glasovnu promjenu gdje se samoglasnik a u određenim riječima, odnosno određenim oblicima riječi gubi, a u drugim oblicima te iste riječi opet pojavljuje. Evo i primjera:
- Govornicima hrvatskoga jezika nepostojani a većinu vremena ne predstavlja posebno težak zadatak, pa tako bez problema i ne razmišljajući sklanjamo Amerikanac, Amerikanca, Amerikancu, Amerikanaca, lovac, lovca, lovcu, pas, psa, psu... No čini se da su se o imenicu Katar posljednjih dana mnogi ipak sapleli. Prije svega, valja kazati da se radi o egzonimu, odnosno prilagođenome, pohrvaćenom nazivu stranoga geografskog toponima. U svim jezicima, pa tako i u hrvatskome, zbog kulturnih i jezičnih dodira između različitih zemalja, može se pronaći velik broj egzonima. U hrvatskome su jeziku to geografski pojmovi poput Beč, Solun, Švicarska, Rajna, Firenca, Peking, Minhen, Španjolska - nabraja primjere naša sugovornica.
Nadalje tumači kako nedoumice po pitanju deklinacije imenice Katar s jedne strane proizlaze iz činjenice da je povijesno gledano ime te države relativno kratko i ne tako često bilo prisutno u našemu jezičnom i kulturnom prostoru, a s druge strane iz činjenice da se radi o imenici koja završava na -ar, a za te je imenice u hrvatskome jeziku moguće pronaći primjere na koje se nepostojani a primjenjuje. Primjerice, tigar, tigra, ministar, ministra..., ali i one na koje se ne primjenjuje poput rudar, rudara, skladištar, skladištara, pa su stoga jedni počeli govoriti i pisati u Katru i blizu Katra, a drugi u Kataru i blizu Katara.
- Činjenica je međutim da imenica Katar ima naglasak na prvome slogu i istovremeno nema zanaglasnu dužinu, pa ju stoga treba sklanjati kao i imenice Dnjepar, Cipar, tigar, bakar, ministar, dabar, papar, centar..., a ne kao imenice koje zanaglasnu dužinu imaju, pa se nepostojani a na njih stoga ne primjenjuje poput primjerice izraza za različite vršitelje radnje u hrvatskome jeziku – rudar, poštar, pekar, kuhar, novinar, mjesečar, bolničar... - objašnjava dr. se. Helena Burić te poentira:
- Točno je nadati se i kazati da ćemo pobijediti u Katru, a ne Kataru!