Imunolog Trobonjača odgovara na tvrdnje antivaksera da cijepljeni jednako šire zarazu: ‘To nije točno, necijepljena osoba je čak 20 puta zaraznija‘

Nakon 21 mjeseca od pojave prvog slučaja COVID-a 19 u Hrvatskoj, Lijepa naša prešla je brojku od 10 tisuća umrlih od te bolesti, točnije, jučer smo se zaustavili na 10.050 umrlih.

Ako podijelimo broj do sada umrlih s brojem mjeseci koliko COVID "stanuje" u Hrvatskoj, ispada da je mjesečno od te bolesti umiralo po 478 ljudi.

I tu, nažalost, nije kraj. Još će ljudi umirati i ništa se Hrvatskoj ne piše dobro ni u prosincu ni u ostalim zimskim mjesecima, kada se ljudi puno više druže u zatvorenim prostorima, gdje virus ima mogućnost bržeg širenja. I dok je jasno zbog čega su ljudi u tolikoj mjeri umirali od COVID-a tijekom 2020. godine kada nije bilo cjepiva, ostaje nejasno zbog čega su i u ovoj godini umirali od COVID-a, iako je cjepivo otkriveno. Još je nevjerojatnije da je u Hrvatskoj u listopadu ove godine od COVID-a umrlo 297 ljudi više nego u listopadu prošle godne. A cjepivo, koje nije idealno, jer ne daje 100-postotnu zaštitu, ali u velikom broju slučajeva štiti od respiratora i smrti, svima je nadohvat ruke.

I sada se svi pitaju tko je kriv za ove poražavajuće brojke. Mnogi spominju Vladu RH, ministra Beroša, Nacionalni stožer..., no, odgovor je vrlo jednostavan, a dao nam ga je prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača, imunolog sa Sveučilišta u Rijeci.

- Kriv je virus koji je 20 puta smrtonosniji od gripe. I krivi su oni koji se uporno ne žele cijepiti. Antivakseri kažu kako i cijepljene osobe mogu prenositi virus i zaraziti drugu osobu iako su cijepljene. Istina. Ali, vakseri ne kažu da necijepljena osoba 20 puta više zaražava osobe u svojoj blizini od one osobe koja je cijepljena - govori dr. Trobonjača.

I da svima bude jasno, nije Hrvatska jedina država u Europi koja ima problema s necijepljenima.

- U ovom trenutku Švicarci imaju veliki problem, jer se u Švicarskoj ne žele cijepiti stranci koji žive u Švicarskoj. Među tim strancima prevladavaju Balkanci. Dakle, čovjeka možeš "potjerati" s Balkana, ali očigledno nikada Balkan ne možeš "potjerati" iz njega - kazuje dr. Trobonjača.

Zlatko Trobonjača

Matija Djanješić/Cropix

Ne moramo ići u Švicarsku da bismo vidjeli kako tamo ima problema. Ima ih i u Trstu, odnosno u regiji (Friulia-Venezia-Giulia), gdje raste broj zaraženih koronom.

- To je zbog toga što su tamo nedavno organizirani veliki protesti antivaksera u Trstu. Došao je ogroman broj necijepljenih ljudi iz cijele Italije i virus se proširio među njima. Od oko 230 tisuća ljudi u Trstu, trećina njih nije cijepljena - kaže dr. Tea Burmaz, Splićanka, liječnica javnog zdravstva, koja već više od 20 godina živi i radi u Veneciji.

No, vratimo se u Hrvatsku i pokušajmo doznati hoće li predstojeće brojke oboljelih, koje će sigurno biti velike, dodatno opteretiti hrvatski zdravstveni sustav i hoće li doći do njegova kolapsa, kako se to često puta najavljuje...

- Nikada neće doći do kolapsa zdravstvenog sustava. No, može doći do pogoršanja kvalitete samog liječenja od COVID-a. Naime, COVID liječe infektolozi, anesteziolozi, pulmolozi, specijalisti intenzivne medicine i medicinske sestre posebno obučene za tu vrstu liječenja. I kada njihove kapacitete potrošite, morat će se aktivirati liječnici drugih specijalizacija, kao što su oftalmolozi, pedijatri, neurolozi, dermatolozi... i tada dolazite u situaciju da ti specijalisti neće moći dovoljno dobro liječiti te bolesnike, jer to jednostavno nije njihova specijalnost. I tu će biti problem - kazuje dr. Trobonjača.

Hrvatska bi uskoro mogla, ako se brojke nastave povećavati ovim tempom, doći u situaciju da bolničkih kreveta imamo, ali liječnika specijaliziranih za ovu bolest nemamo. A kreveti ne liječe ljude.

A da se Hrvatska baš i ne nosi najbolje s ovom pandemijom, kazuju brojke.

U veljači ove godine imali smo 86 umrlih od COVID-a na milijun stanovnika. Ispred nas su bili Portugal (375), Slovenija (137), Španjolska (127), Italija (98), pa onda Hrvatska. A jučer Hrvatska ima 167 umrlih na milijun stanovnika, a iza nas su Slovenija, Austrija, Italija, Portugal, Španjolska...

- Bila sam nekoliko dana u Splitu i umorila sam se slušajući o COVID-u. Stalno se priča o tome tko se zarazio, tko je na respiratoru, tko je umro. Prije sam dolazila u Hrvatsku i Split odmoriti se od COVID-a, a sada se od COVID-a odmaram u Milanu. Mi ovdje u Lombardiji ili mi u Milanu živimo gotovo normalno. Više nitko ne govori o COVID-u i zaboravili smo na njega, a znate što smo preživjeli i proživjeli. Ljudi se normalno kreću. Živi se, rekla bih manje-više normalno, jer su se ljudi dobro procijepili. U kazališta, kina, restorane, sportske priredbe ne možeš ući bez COVID potvrde, ali u barove možeš, ako ćeš popiti kavu "s nogu", ne smije se sjesti. Antivakseri protestiraju, ima ih dosta, ali tome se na daje velika pažnja - kazuje nam Rea Karninčić, Splićanka s milanskom adresom.

Vlado Kos/Ilustracija/Cropix

I tako je u državi koja je prošla pakao korone, koji Hrvatska nikada do sada nije, a nadamo se da i neće proživjeti.

U Italiji je dvjema dozama procijepljeno 72 posto stanovništva, a u Hrvatskoj 45 posto. Ispred nas su još Portugal (87,5 posto), Španjolska (80), Austrija (63), Slovenija (54)...

Po dnevnom broju novozaraženih na milijun stanovnika Hrvatska je, s 1084 na milijun ljudi, početkom mjeseca bila na trećemu mjestu u svijetu. Prednjačile su Slovenija i Estonija.

Uz to, Hrvatska je najlošija i u usporedbi s balkanskim državama, no kako broj novozaraženih ovisi i o sustavu testiranja, težinu situacije realnije prikazuju brojevi umrlih na milijun stanovnika.

I po tom je kriteriju Hrvatska s deset umrlih bila pri vrhu, izjednačila se s Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom. Ispred njih su Rumunjska i Bugarska sa po 22, Latvija (19), Ukrajina (15) i Litva (13). I u državama s velikim brojem cijepljenih građana taj broj manji je od jedan.

Posljednjih 10-ak dana u Hrvatskoj se debatira o obveznim COVID potvrdama, protestira se zbog njih i traži se njihovo ukidanje. I sve to u tako bogatoj državi kao što je Hrvatska, koja svojim necijepljenim stanovnicima, koji rade u državnim i javnim institucijama, plaća testiranje na COVID, kako bi oni mogli doći na posao.

- U Italiji to nije tako. Ovdje, svatko tko nije cijepljen, a mora imati COVID potvrdu, za neometani dolazak na posao sam plaća testiranje. I ono košta 15 eura (oko 112 kuna). Djeca od 12 do 18 godina plaćaju 8 eura (oko 60 kuna), a stranci ili oni koji nemaju zdravstvenu iskaznicu plaćaju 22 eura (oko 165 kuna). E sad, ako netko ima mjesečno 22 radna dana, a treba se testirati svako dva dana, jasno je koliko će iz svog džepa morati platiti testiranje. I zbog toga protestiraju, ali nitko na to ne obraća pažnju. Svi se mogu cijepiti. Mi nudimo besplatno cjepivo, a oni moraju plaćati sami testiranje - kazuje dr. Burmaz.

Zaposleni u Italiji koji plaćaju 15 eura jedno testiranje, ako ih mjesečno plate 11 (svaka dva radna dana), na to "zadovoljstvo" odvajaju 165 eura (oko 1237 kuna).

Ljudi u Hrvatskoj izluđeni su COVID-om i izjavama o COVID-u.

- Kontradiktorne izjave od političara, ali i liječnika, znanstvenika, iz akademske zajednice, zbunjuju ljude, odbijaju ih od cijepljenja, protuepidemijskih mjera. I sada ovi prosvjedi. Uz pomoć njih se prvenstveno destabilizira situacija u državi, a potom se daje mogućnost virusu da se nekontrolirano širi. To je nešto što nam je danas najmanje potrebno - kazuje dr. Trobonjača.

Dok iz bolnica stižu uznemirujuće informacije o povećanju kapaciteta za oboljele od korone, dotle ljudi u Hrvatskoj, po gradskim ulicama i trgovima, prosvjeduju i "ratuju" s cijepljenjem, testiranjem, medijima, svijetom, Berošem, Plenkovićem...

Traže oni ukidanje svega, od COVID potvrda do valjda i ukidanja virusa. Više ne znaju što da vjeruju, kome da vjeruju, što je sigurno, što nije i tko laže, a tko ne.

Zato svima jasna poruka da brojke ne lažu, a one kažu da je do jučer od COVID-a u svijetu umrlo više od 5,13 milijuna ljudi, u Hrvatskoj njih 10.050 i da tu brojke neće stati rasti.

Do jučer je Hrvatska s 10.050 preminulih bila 10. na svijetu po broju preminulih u odnosu na broj stanovnika od početka pandemije.