Inflacija navodno usporava, ali građani to ne osjete: evo koliko su u godinu dana poskupjele osnovne namirnice

Inflacija usporava, ali hrana i dalje poskupljuje po paprenim stopama. U srpnju je po preliminarnim podacima inflacija iznosila 7,4 posto, a mjesec dana ranije je bila 7,6 posto, no lipanjsko poskupljenje hrane i pića duplo je veće i iznosilo je 14,7 posto.

S obzirom na ludovanja vremena, na suše, poplave i tuče ne bi trebalo iznenaditi da se cijene hrane možda ne budu dale ukrotiti. Premda se inflacija ublažava, čini se da za to krumpiri nisu čuli, jer je po podacima Državnog ureda za statistiku imalo krumpir na godišnjoj razini bio skuplji 45 posto, ali nisu mirovale ni druge cijene hrane. Na primjer, jaja su skuplja 44 posto, kruh 19 posto, šećer 37 posto, sladoled 30 posto, svježe voće 20 a smrznuto 55 posto, svježe povrće 27 posto, maslinovo ulje 22 posto...

Mađarima još gore

Pored svog tog usporavanja cijena Hrvatska je u srpnju, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena od 8,1 posto bila druga zemlja po visini inflacije u Europskoj uniji, nakon Slovačke s 10,2 posto, no sve zemlje još nisu bile dostavile podatke europskom statističkom uredu Eurostatu pa vjerojatno Hrvatska neće biti baš toliko visoko plasirana kad stignu svi podaci. No, neće biti ni mnogo niže jer je u lipnju kada je imala 8,3 posto inflacije veću stopu imalo je šest zemalja. U lipnju je Hrvatska u Europi bila šesta zemlja po 14,8 posto skupljoj hrani i bezalkoholnim pićima, a najveće poskupljenje od 29 posto imala je Mađarska.

Kako će netko podnijeti inflaciju ovisi o tome koliko mu je dubok džep. Oni s manjim plaćama na većem su udaru jer većinu svojih prihoda troše na hranu, a za drugo im i ne preostaje mnogo, dok oni koji imaju visoke prihode ne trpe toliki udarac pa inflacija ne udara svakog jednako. Potrošačke košarice koje mjere sve cijene i troškove onima koji s plaćama teško sastavljaju kraj s krajem mjeseca ne znače mnogo jer su se oni nekih proizvoda i usluga posve odrekli ili ih sveli na minimum, pa ne idu u kafiće i restorane, zaobilaze u trgovinama sve što mogu zaobići i izbjeći poput slastica, sladoleda, čokoladi, gaziranih pića i sokova, brojnih preparata za njegu kuće i tijela držeći se sapuna, šampona i dezodoransa...

Srpanjsko ‘dranje’

Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na web stranici kretanje-cijena.hr, 31. srpnja ove godine u odnosu posljednji dan prošle godine, potrošačka košarica s 365 artikala u Konzumu plus bila je skuplja 3,10 posto i koštala je 994,73 eura ili 7494,67 kuna, dok je u Tommyu skuplja 5,75 posto i iznosila je 1062,23 eura ili 8003,25 kuna. U KTC-u je 349 proizvoda poskupilo 5,47 posto na 1004,12 eura ili 7565,49 kuna.

Na toj web stranici prate se cijene iz 10 trgovačkih lanaca i ažuriraju polovicom i krajem mjeseca te uspoređuju sa stanjem 31. prosinca prošle godine. U odnosu na posljednji lanjski dan je 1266 proizvoda poskupilo krajem srpnja, pojeftinilo ih je znatno manje svega 386, cijenu je zadržalo njih 650, a na akciji je 182 proizvoda.

Među poskupljenjima najviše je proizvoda, njih 977 poskupilo manje od 20 posto, cijene su 212 proizvodu porasle od 20 do 40 posto, a više od toga poskupjelo je 77 proizvoda s tim da su cijene 52 proizvoda skočile više od 50 posto. Među trgovcima najmanje proizvoda kojima su cijene otišle više od 50 posto ima Kaufland s jednim proizvodom, Tommy ima dva, Konzum plus tri proizvoda, KTC, Studenac i Plodine imaju po četiri proizvoda, dok ih Lidl ima šest, Narodni trgovački lanac sedam, Spar devet proizvoda, a Mlin i pekare 12 proizvoda s poskupljenima većim od 50 posto.

I limun ‘po zlato’

Rekorder s 233 posto skoka cijene je zubna pasta Sensodyne Sensitivity & Gum koliko je poskupjela u Sparu pa oni s osjetljivim zubima moraju izbrojiti 6,59 eura i pri tom im je utjeha kako zubnu pastu ipak ne kupuju svaki dan. Drugo mjesto pripada limunu kojem su cijene skočile 135 posto na 2,09 eura u lancu Mlin i pekare, a treće mjesto pripada kelju s porastom cijene od 116 posto u Kauflandu prema rangiranju s web stranice Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, prema kojoj je cijena kelja 1,49 eura a trenutno je na akcijskoj cijeni od 99 centi.

Među proizvodima kojima su cijene skakale preko 50 posto ove godine su naranče, jabuke, mrkve, oslić, tjestenina, krumpiri, džemovi, hrenovke, mortadela, čips...

Rajčica grapolo u Narodnom trgovačkom lancu prednjači padom cijene od 75 posto među proizvodima koji su pojeftinili i toj je rajčici cijena 99 centi. Tikvice je slijede pojeftinjenjem od 64 posto na 89 centi u Kauflandu i Plodinama a to povrće je u Konzumu, KTC-u, Sparu i Narodnom trgovačkom lancu pojeftinilo od 50 do 61 posto, na cijenu od 77 do 99 centi, paprika babura u Sparu je pojeftinila 58 posto na 1,45 eura, špageti Zlato polje od 500 grama jeftiniji su u Konzumu za 56 posto i koštaju jedan euro...

Jedite čips

Najveći broj od svih 386 pojeftinjenja su najmanja pa je cijena 212 proizvoda pala do 10 posto, 35 ih je pojeftinilo više od 40 posto, a samo 13 više od 50 posto.

Tako su primjerice razne vrste čipsa Lay’s od 140 grama pojeftinile 39 posto na 1,09 eura u Konzumu, KTC-u i Sparu, deterdženti Persil fresh by Silan i Persil regular od 1,17 kilograma pojeftinili su po 50 posto na četiri eura u Konzumu plus, rajčica grapolo u Sparu jeftinija je 49 posto i košta 1,99 eura, a tikvice u Tommyu 48 posto i koštaju 89 centi...

Veće pojeftinjenje nekog proizvoda ne znači da je automatski jeftiniji nego kod onih trgovaca s manjim padom cijena. Tako je deterdžent Čarli original od 450 mililitara u lancu Mlin i pekare pojeftinio 49 posto na 1,59 eura, a 45 posto pale su cijene tom deterdžentu na 1,39 eura u Narodnom trgovačkom lancu.

Šarolika ponuda

Danas su cijene šarene i može se dogoditi da za cijenu jednog proizvoda na nekom drugom mjestu možete kupiti dva takva identična proizvoda. Stvari se kompliciraju kad se šarolikim cijenama dodaju akcije koje ima svaki trgovački lanac a vrijedi ih pratiti i na njima kupovati, ako ne drugo, onda proizvode koji se ne kupuju svakodnevno poput ulja, deterdženata, toaletnog papira... Ispada da bi svaka familija koja pazi na svoje troškove trebala jednog člana koji čita reklamne brošure, prati i uspoređuje cijene na terenu i web trgovinama ne bi li prošla malo povoljnije i nekako sastavila kraj s krajem. Najbolje bi bilo da je taj član pokretni aktivni umirovljenik ili nezaposlen jer je praćenje cijena nije nešto što se da obaviti za malo vremena.