Istražili smo koja su zanimanja bila najtraženija u prva tri mjeseca ove godine: evo u kojoj industriji diploma donosi ‘najdeblju‘ buštu

Prodavač, administrativni službenik i čistač, tri su zanimanja koje su poslodavci najviše zapošljavali u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine.

Gotovo svaki sedmi zaposleni čovjek u prvom kvartalu ove godine, njih 4680 od 32.530 ukupno zaposlenih, zaposlen je u ova tri zanimanja. Kako su nam rekli u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, u prva tri mjeseca ove godine s evidencije Zavoda temeljem radnog odnosa u Područnoj službi Split zaposleno je 4345 osoba, a u ispostavi Split 1733 osobe.

I u Splitu su najtraženija zanimanja prodavač, s njih zaposlenih 145, administrativnih službenika je zaposleno 102, dok su na trećem mjestu konobari sa 64 zaposlena, slijedi 57 zaposlenih diplomiranih ekonomista, 50 čistača te 49 kuhara zaposlenih u Splitu u prvom kvartalu ove godine.

Ta zanimanja teško će se naći među onima s visokim plaćama, ako je suditi po podacima koje je ovog tjedna objavio Državni zavod za statistiku o mjesečnim prosječnim plaćama isplaćenim prema stupnju stručne spreme i djelatnostima u 2019. Pravilo da zarade rastu sa stupnjem stručne spreme uvijek vrijedi, ali na visinu zarade ponekad može više utjecati djelatnost od diplome, pokazuje statistika. Što se visine plaća tiče, bolje je raditi kao nekvalificirani radnik, bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom, u računalnom programiranju i savjetovanju nego biti nastavnik.

Nekvalificirani radnici u računalnom programiranju zarađuju prosječnu plaću od 7194 kune, a zaposleni s visokom stručnom spremom u hotelijerstvu i ugostiteljstvu 5920 kuna što je ujedno najniža plaća za zaposlene s diplomama među svim djelatnostima u Hrvatskoj.

Visoka stručna sprema zaposlenima u zaštitarskim i istražnim djelatnostima donosi 6592 kuna, u obrazovanju 6750 kuna, a u djelatnostima zapošljavanja 6952 kune. Svi ti visokoobrazovani zaposleni lošije prolaze što se visine prosječnih plaća tiče od nekvalificiranih radnika u računalnom programiranju. Najčešća zanimanja za koja se traži NKV sprema su poslovi čišćenja, pakiranja te razni pomoćnički poslovi.

Najveće plaće zaposlenima s visokom stručnom spremom isplaćuju se u farmaceutskoj industriji gdje diploma donosi prosječno po 14.189 kuna, u promidžbi i istraživanju tržišta 14.076 kuna, a 13.822 kuna zarađuje se u pomoćnim djelatnostima u rudarstvu.

U Hrvatskoj je, prema podacima Državnog zavod za statistiku, u pretprošloj godini prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih s visokom stručnom spremom iznosila 9063 kune, dok je prosječna plaća za sve zaposlene iznosila 6382 kune. Prosječna plaća za višu stručnu spremu iznosila je 7154 kuna, za srednju 5460 kuna, za visokokvalificiranog (VKV) radnika 6562 kune, za kvalificiranog 4912 kune, za NKV 4094 kune.

Najveće prosječne plaće za svoje VKV radnike isplaćuje farmaceutska industrija u kojoj zarađuju po 12.155 kuna, dok 11.676 kuna zarađuju u proizvodnji filmova i televizijskog programa, snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa. Najmanje visokokvalificirani radnici zarađuju u sanaciji okoliša i gospodarenju otpadom 4474 kuna, u poštanskim i kurirskim djelatnostima 4579 kuna, upravljanju i održavanju zgrada 4841 kunu, ugostiteljstvu i hotelijerstvu 5324 kuna, gradnji zgrada 5357 kuna...

Zaposleni bez kvalifikacija uz računalno programiranje, najviše prosječno zarađuju u osiguranjima i mirovinskim fondovima 5912 kune te u farmaceutskoj industriji 5733 kune, a najniže plaće od 2979 kuna primaju u upravljanju i održavanju zgrada, socijalnoj skrbi bez smještaja 3160 kuna...