Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans u utorak je, na kolegiju u Strasbourgu, komentirao arbitražnu presudu o granici između Hrvatske i Slovenije, u kojoj je Komisija stala na stranu Slovenije, koja je voljna poštovati odluku suda.
– To je spor koji traje već više od dvadeset godina. Komisija je uvijek zagovarala mirno rješenje sporova između država članica. U ovom procesu smo olakšavali cijeli proces, 2009. smo pomagali uspostavu arbitražnog procesa – rekao je Timmermans.
– Arbitražni sud je donio presudu, Komisija je uzela u obzir tu presudu i očekuje od obje strane da je implementiraju. Pozdravljamo odluku premijera Slovenije i Hrvatske da se nađu, te da ne provode jednostrane akcije. Spremni smo im i pomoći u implementaciji arbitražne presude – stav je Europske komisije očitovan jučer na kolegiju predstavnika zemalja članica održanom u Strasbourgu iz kojeg je očito da je EK donio odluku u korist Slovenaca.
– Ništa drugo nisam ni očekivao do ove odluke koju je donijela Europska komisija, a na to sam i upozoravao javnost ovih dana. Komisija jednostavno mora tražiti da se poštuju sudske odluke Arbitražnog suda i drugih međunarodnih sudova, jer na taj način štiti dignitet tih institucija. S druge strane, ova izjava ni Hrvatsku ni Sloveniju ni na što ne obvezuje, to je, kako joj i ime kaže – samo izjava, i nema govora da bi se ikakvom silom ikoga prisililo da je primjenjuje mimo svoje volje. Zapravo, da smo se i mi našli u situaciji drugih članica EU-a, dakle, da dajemo mišljenje o jednoj takvoj odluci koja se tiče dviju susjednih država, postupili bismo isto i tražili da se odluka suda poštuje – kazao je poznati hrvatski diplomat Ivica Maštruko i dodao da su se dvije vlade – hrvatska i slovenska, svojim dosadašnjim pregovorima dovele u pat-poziciju.
– Hrvatska Vlada vezana je odlukom Sabora da napusti arbitražni proces i toga se mora držati, a slovenska da poštuje odluku Arbitražnog suda, tako da ne vjerujem da tu ima temelja za neke nove pregovore. Uostalom, zbog dugih pregovora koji nisu urodili plodom, i išlo se na arbitražu. No, kad-tad će doći do sporazuma o granicama između dviju zemalja koji bi spasio obraz političarima s jedne i druge strane, jer bi i našoj i slovenskoj javnosti bio predstavljen kao rješenje na koje su obje strane dobrovoljno pristale. Osim toga, Slovenci nisu dobili ono što su tražili – spoj njihova teritorijalnog mora u Piranskom zaljevu s otvorenim morem, i oni ovom odlukom mogu biti nezadovoljniji od nas, pa ispada da je šteta što smo napustili arbitražni postupak – kaže Maštruko, a na našu primjedbu da nijednom političaru nije lako potpisati bilo kakav dokument u kojem se jedna ili druga strana odriču i pedlja teritorija, kaže:
– Javnost vam uvijek tako reagira i uvijek se u takvim slučajevima spominje neka izdaja, makar to nije tako. Smatram da će rješenje koje se jednog dana postigne po ovom pitanju biti sukladno odluci Arbitražnog suda i da će se na nju uvijek pozivati. Bit će tako čak i ako spor završi pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu ili pred sudom u Hamburgu, naravno, ako do toga uopće dođe jer ga jedna od država u svojstvu tužiteljice treba pokrenuti. Najrealnije je očekivati da će sve završiti sporazumom, no kada, to nitko ne zna – veli Maštruko.
On smatra da su suci Arbitražnog suda u Den Haagu dobro postupili kad su, unatoč tome što je Hrvatska napustila proces arbitraže jer je nepristranost sudaca grubo narušena, doveli stvar do kraja.
– Povreda postupka je bilo, ali one su uklonjene, a odgovorni za njih su snosili sankcije, i u tom smislu, sukladno arbitražnom sporazumu, suci su morali dovršiti proces i donijeli odluku prema međunarodnom pravu, a ona se odnosi na to da Slovenci imaju pravo na koridor do otvorenog mora. Ta je odluka potpuno ispravna i, kažem, kako se god ovaj spor priveo kraju, njegovo rješenje će biti sukladno onome što je odlučio Arbitražni sud u Den Haagu – kazao nam je Maštruko.
Predstavnici Europske komisije, prije donošenja zaključka o ovom problemu, čuli su stajališta hrvatskoga povjerenika Nevena Mimice i slovenske povjerenice Violete Bulc. Službeni Zagreb objavio je da ne namjerava provesti presudu budući da je arbitražni proces kontaminiran, te da je potrebno dogovor o granici tražiti u novom okviru.
Istrčavanje Beneluxa
U vezi s graničnim sporom između susjeda na kopnu i moru – Hrvatske i Slovenije, prve su reagirale zemlje Beneluxa, koje su zajedničkim priopćenjem podsjetile da su te dvije zemlje 4. srpnja 2009. podnijele zahtjev Arbitražnom sudu kako bi se riješilo pitanje granica.
– Premijeri zemalja Beneluxa ističu važnost zakona kao temelja na kojima je sagrađen EU. Presude međunarodnih sudova predstavljaju važna rješenja međunarodnoga prava i kao takva čine sastavni dio sustava koji se temelji na međunarodnom pravu. Stoga, premijeri zemalja Beneluxa pozivaju obje strane da poštuju arbitražnu odluku u konstruktivnom duhu – stoji u priopćenju za javnost.