StoryEditorOCM
ForumBURNE REAKCIJE

Kako država stvarno pomaže? Splićanka komentirala ranije mjere: Davali bi mi po 4000 kuna i 500 odmah uzimali sebi

Piše Mirela Goreta/SD
22. prosinca 2021. - 21:58

"Uvođenjem nove mjere 'Biram Hrvatsku', Andrej Plenković i Vlada pljunuli su u lice svima onima koji se godinama bore s birokracijom u Hrvatskoj i godinama plaćaju poreze i doprinose", osvrnuli su se u Udruzi "Glas poduzetnika" (UGP) na aktualni potez hrvatske vlasti, kojim se planira financijski potaknuti povratak iseljenika iz Irske, Njemačke, Austrije...

Povratnici iz EU-a koji u Hrvatskoj žele otvoriti svoj biznis, uz poticaj za samozapošljavanje od 150.000 kuna, moći će, prema toj demografskoj mjeri, dobiti i dodatnih 50.000 kuna za povratak, a one koji unutar države žele preseliti poslovanje iz više razvijenih u manje razvijene krajeve očekuje dodatan iznos od 25.000 kuna. Riječ je o potpuno novoj mjeri, ukupne vrijednosti milijardu i 20 milijuna kuna, nazvanoj "Biram Hrvatsku", koju bi Vlada, uza sve druge nove aktivne mjere zapošljavanja, trebala predstaviti na današnjoj sjednici, a Hrvatski zavod za zapošljavanje usvojiti na Upravnom vijeću idućeg tjedna, kako bi stupila na snagu 1. siječnja 2022. godine.

U "Glasu poduzetnika" navedene mjere smatraju promašenima, nelogičnima i diskriminatornima, budući da se očekuje da će financijski teret provođenja istih ponovno pasti na leđa svih onih koji redovno i marljivo uplaćuju u proračun nastojeći izgraditi poslovanje i život u Hrvatskoj, u čemu im država svojim politikama i zakonima godinama uporno odmaže.

"Novim mjerama koje premijer predlaže i načinom na koji ih je predstavio, Andrej Plenković i njegova Vlada jasno poručuju svima onima koji su, unatoč odnosu države prema njima, odlučili ostati u Hrvatskoj i ovdje pokrenuti svoj posao, koji su uredno plaćali sve doprinose i nosili se s kompliciranom birokracijom sve ovo vrijeme – da su to radili uzalud i da njihovo dostojanstvo očito nije jednako vrijedno. Osim što je Vlada trošila naš novac na birokraciju i uhljebe, i brojne besmislene i propale projekte, sada će dodatno novcem poreznih obveznika financirati pokretanje poslovanja onih koji godinama nisu ni kunu uplatili u proračun. Također, mnogi od onih koji su se proteklih godina preselili u druge države EU-a i koje premijer Plenković želi potaknuti na povratak, učinili su to upravo zbog funkcioniranja države i politika Vlade koja ih sada nastoji privući da se vrate", ističu u UGP-u, kroz objavu na društvenim mrežama o najavljenoj mjeri Vlade njezina izvršnog direktora Dražena Oreščanina.

image
Marko Todorov/Cropix

U "Glasu poduzetnika" okarakterizirali su je kao uvredu svima onima koji su ostali u Hrvatskoj, poručivši im kako ih se očito ne smatra jednako inteligentnima i vrijednima kao one koji su bolju budućnost odlučili potražiti izvan granica države.

"Da bi apsurdnost i besmisao predloženih mjera bila potpuna, premijer bi trebao u prijedlog mjera ubaciti i Cro Card za svakog povratnika, te naravno osigurati i primjeren budžet kako bi svaki povratnik dodatno dobio i penkalu, blokić i kišobran", ironično je komentirao Oreščanin, dodavši kako se premijer "umjesto ovakvih patetičnih pokušaja, koji neće dati konkretne rezultate, mora suočiti s činjenicom da je isključivo politika odgovorna za to što su ta područja uništavana i zanemarivana desetljećima, što tamo nema ljudi, nema infrastrukture i nema posla".

Premijer Andrej Plenković kazao je, pak, da je nova demografska mjera "Biram Hrvatsku" ključna jer je demografska revitalizacija iznimno važna tema, poput one o klimatskim promjenama.

"Stanovništvo nam stari, imamo negativan trend zadnjih 70 godina", izjavio je premijer, podsjetivši na socijalni samit u Portu za vrijeme portugalskog predsjedanja, u svibnju ove godine, kada je kazano kako iz uspješne faze očuvanih radnih mjesta treba krenuti u fazu kreiranja radnih mjesta.

"Za to i služe aktivne mjere za zapošljavanje", kazao je, dodavši kako je Vlada u posljednjih pet godina u toj politici dala nešto više od 5,5 milijardi kuna, a u proračun za iduću godinu predviđeno je milijardu i 20 milijuna kuna.

"Ova mjera, koja se zove 'Biram Hrvatsku', nadgradnja je mjera samozapošljavanja", rekao je Plenković i pojasnio: "Trenutačni režim je da dobijete maksimalno do 130 tisuća kuna ako imate poslovni plan i ideju, predstavite je, evaluatori u HZZ-u odobre taj projekt i vi dobijete jedan dio novca na početku i nakon toga, kako se to bude realiziralo, dobivate novac i dalje, zaokruženo na 24 mjeseca." Premijer je naglasio kako 85 posto dosadašnjih korisnika mjere samozapošljavanja i dalje radi.

"S ovom idejom želimo dignuti taj prag sa 130 na 150 tisuća kuna, plus za one koji su bili u zadnje dvije godine minimalno godinu dana zaposleni u nekoj članici EU-a, kao motiv i poticaj za povratak, a koji bi dobili još 50.000 kuna. Dakle, maksimalno 200 tisuća kuna. Netko tko, recimo, danas u Njemačkoj radi kao vodoinstalater i tamo je stekao iskustvo i znanje, razumije kako funkcioniraju procesi, a možda ipak računa na način 'imam vezu s domovinom, tamo imam obitelj, tamo su moji prijatelji, tamo sam odrastao i išao u školu i želio bih ovo što sam do sada stekao kao znanje, u Njemačkoj, Italiji Švicarskoj ili bilo gdje drugdje, primijeniti u Hrvatskoj'", rekao je Plenković.

Osvrnuo se i na sličnu mjeru za migracije unutar Hrvatske.

"Trend je da ljudi idu iz ruralnih krajeva u urbane, u urbanim sredinama žive u stanovima, u manjim kvadratima. Logična posljedica je toga da ljudi imaju manje djece u obitelji. U varijanti da ljudi idu iz urbanih središta u ruralna, žive mahom u kućama, imaju više prostora, mogu planirati veću obitelj, onda njima kažemo za istu varijantu, dakle 150.000 kuna za samozapošljavanje", kazao je premijer, napominjući kako se, prema dosadašnjim analizama, procjenjuje da bi u idućem razdoblju između četiri i četiri i pol tisuće ljudi moglo koristiti tu mjeru.

KAKO DRŽAVA POMAŽE: ‘Davali bi mi po 4000 kuna i 500 odmah uzimali sebi‘


– U lipnju 2019. uzela sam poticaj za samozapošljavanje u iznosu od 55.000 kuna – kazala nam je jedna Splićanka, po struci turistička vodičica.

Napravila je troškovnik i poslovni plan, dobila poticaje i otvorila vlastiti obrt. Za jedanaest mjeseci u prvoj godini poslovanja od tog je iznosa plaćala doprinose za zdravstveno i mirovinsko.

– Nakon te godine dana plaćala sam ih sama. No, došla je pandemija, prometa ni prihoda nije bilo, pa nisam mogla platiti sve mjesece, a prilikom procjene spadam li pod mjeru za očuvanje radnih mjesta uzimao se u obzir pad prometa. No, kako je naš posao inače takav da radimo od travnja do studenoga, iako doprinose plaćamo cijelu godinu, zbog izostanka prometa nisam mogla ostvariti potporu kroz sve mjesece. Svakoga mjeseca davala sam zahtjev za odobrenje potpore, a kad bi mi je i odobrili, od tih sam 4000 kuna redovito morala platiti Hrvatskoj obrtničkoj komori njezino i porez na paušalni obrt, pa bi mi ostalo oko 3500 kuna za život. Petstotinjak kuna od tih 4000 država bi odmah uzela natrag – kazala nam je splitska vodičica.

16. studeni 2024 05:43