Kako je nastala ciklonska bomba, ledena oluja koja odnosi živote u SAD-u, i može li se slično dogoditi u Hrvatskoj? ‘Postoji nekoliko solucija...‘

Više od 200 milijuna Amerikanaca dobro će zapamtiti ovaj Božić, povijesni hladni val između ostalog popraćen temperaturama i od minus 45 stupnjeva Celzija u Elk Parku u Montani, koji je na kontinentu uzrokovao do sada zabilježenih 37 smrtnih slučajeva.

Po mnogima to neće biti i konačan crni ishod. Brojni Amerikanci i Kanađani, koje je također pogodila ekstremna oluja praćena ledom, snijegom, jakim vjetrovima, zbog lomova na zaleđenim cestama i zadobivenim ozeblinama zatražili su liječničku pomoć.

U božićnim je danima otkazano nekoliko tisuća avionskih letova, zbog čega je mnoštvo putnika ostalo zatočeno u aerodromskim zgradama, a oko 1,5 milijuna ljudi je bilo bez struje. Oluja kakvu Amerika ne pamti zahvatila je prostor veći od 3200 kilometara, proširila se od Teksasa na jugu SAD-a do Quebeca u Kanadi. U snježnim je nanosima prikovala na stotine vozače, zbog vidljivosti od nula metara prouzročila multiplicirane lančane sudare.

Sve je to zbog planina. Kojih nema

Dežurne službe alarmiraju građane da ostanu u kućama, a oglasio se i američki predsjednik Joe Biden, koji je naveo da ovo nije snijeg kakav se oko Božića s radošću dočekuje, već opasnost koja ugrožava ljudske živote.

Ledena oluja je na Velikim jezerima, lokaciji na granici SAD-a i Kanade, uzrokovala posebnu atmosfersku pojavu, neslužbeno nazvanu ciklonskom bombom. Riječ je o fenomenu praćenom naglim padom atmosferskog tlaka, pogibeljnom za ljude koji se nezaštićeno nađu u njezinu epicentru.

Matthew Hatcher/Getty Images Via Afp

Što se upravo događa u Americi i postoji li mogućnost da i našu zemlju pogode takve ekstremne hladnoće, upitali smo uvaženog klimatologa Krešu Pandžića, bivšeg dugogodišnjeg zamjenika ravnatelja Hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu.

- Prodor hladnoga arktičkog zraka sa sjevera, čijem nesmetanom kretanju preko američkog tla kumuje nepostojanje visokih planinskih masiva nalik Alpama, uz jako sudaranje hladne Labradorske i tople Golfske struje dovodi do stvaranja fronte praćene ekstremnim nepogodama. To je i inače područje vrlo aktivnih, permanentnih ciklonalnih vrtloga. Svemu tome pogoduje i dodatno je pojačava globalno zatopljenje.

Može li se u Hrvatskoj ovakvo nešto dogoditi?

Na našim visokim planinama, ili na panonskom području, temperature mogu prilično nisko padati, no čisto sumnjam u to za područje Splita, Dalmacije. Ne, ne vidim da bi taj lokalitet, taj naš jug moglo zadesiti ekstremno hladno nevrijeme s temperaturama koje bi se spuštale do - 20, - 30 i još manje stupnjeva – veli naslovni docent PMF-a u Zagrebu.

Temperature od minus sedam, osam, pa čak i do deset stupnjeva ispod nule u spletu određenih okolnosti čak bi nas i mogle u Dalmaciji eventualno zadesiti. Svjedočili smo tome i prije nekoliko godina kada je Split osvanuo pod debelim snježnim prekrivačem, nakon sveopće radosti popraćen gomilama lomova ruku i nogu.

Split, 040212. Drugi dan velike hladnoce i snijega u u Splitu. Nakon pocetnog iznenadjenja i snjezne euforije gradjani su poceli uzivati u setnjama i idili, pa su tako i poznate splitske Bacvice danas zablistale u rijetko vidjenom ambijentu. Uz setnju, grudanje i sanjkanje, najhrabriji su se i okupali. Splitska Riva za vrijeme snjezne mecave. Foto: Matko Biljak/Slobodna Dalmacija

Matko Biljak/Slobodna Dalmacija/Slobodna Dalmacija

Mediteran, veli doc. Pandžić, može zadesiti nekoliko solucija koje dovode do hladnijeg scenarija, jedna od njih je, primjerice, zaustavljanje hladnog zraka sa sjevera na Alpama, što u kontaktu s toplim mediteranskim zrakom dovodi do stvaranja ciklonalnog vrtloga.

Hrvatski ekstremi

Mogućnost izraženijeg hladnog vremena može nastati i kao posljedica prodora zračnih masa sa sibirskog područja. Kao u Americi, u kojoj se ekstremi događaju zbog sudara dviju snažnih hladno-toplih struja, tako se i na našem području ukoštac mogu uhvati mase sa hladnog sjevera i one tople s Mediterana. I evo nam situacije.

- I to može rezultirati hladnim valom koji s vremena na vrijeme pogađa i relativno toplo dalmatinsko područje. Može potrajati i do desetak dana. Upravo je taj topli utjecaj Mediterana faktor koji neće baš lako omogućiti ekstremno padanje temperature na dalmatinskom području na vrijednosti od velikih minusa, nalik situaciji u Americi – veli doc. Pandžić.

I Hrvatska je kroz povijest imala svoje ekstreme, doc. Pandžić iz literature vadi hladne zime 1929., 1956., 1963. i 1985. godine.

Što će nam vrijeme donijeti, vidjet ćemo dijelom i sami, osjetit će to svakako buduće generacije. A ako se nastavi ovako kao do sada, neće biti dobro. Posljedicama globalnog zatopljenja svjedočimo svaki dan.