StoryEditorOCM
ForumKAMEN, KRŠ I MASLINA

Kriminalci s dvije domovine: slučaj braće Mamić samo je jedan biser u dugoj nisci koji do kostiju razgolićuje sramotnu sudsku praksu

Piše Anita Belak Krile
20. travnja 2021. - 14:56

Kad su Orsat Miljenić, tadašnji ministar pravosuđa u Milanovićevoj Vladi 2012., i ministar pravde Bosne i Hercegovine Bariša Čolak potpisali međudržavni Ugovor o izručenju okrivljenika za najteže oblike kriminala - organizirani kriminal i korupciju, obojica dužnosnika su poručila kako „državljanstvo više neće biti zaštita za najteža kazna djela“. No, već i tada je bilo jasno da će unatoč potpisanom ugovoru kriminalci s dvije domovine i nadalje lako moći zaprašiti preko granice i pobjeći vlastitom pravosuđu.

A zašto i ne bi, kad im pravosuđe druge zemlje može značajno smanjiti kaznu koja je izrečena u Hrvatskoj, a imaju li malo dublji džep i preinačiti ju u novčanu kaznu.

Ugovor potpisan s BiH 2012., ne može se primjenjivati ni na one čiji je kazneni progon pokrenut prije njegovog potpisivanja kao primjerice na čovjeka koji je simbol kriminalne privatizacije i pretvorbe u Hrvatskoj, Miroslava Kutlu. On danas mirno živi u Mostaru i ispija kave u stambeno-poslovnom centru Orca dok hrvatsko pravosuđe s njegovim predmetima već 30 godina igra ping-pong. Uz Kutlu, tu je još na stotine sličnih drugih slučajeva, prisjetimo se samo Branimira Glavaša, Josipa Gucića, Drage Tadića, Joze Ćurkovića, Milenka Bašića...

image
Ante Čizmić/Cropix

Slučaj braće Mamić još je jednom do kostiju razgolitio sramotnu sudsku praksu. Nema dana, a da nam se uživo ne servira nova epizoda iz neviđene parodije u kojoj bjegunci koji su korumpirali suce to javno otkrivaju u namjeri da ih kompromitiraju kako bi njihovi slučajevi bili poništeni. Na najboljem su putu da se to i dogodi. Da je, kojim slučajem u predmetu mlađeg brata Mamića, Vrhovni sud izreko mjere opreza, on danas ne bi bio u Bosni i Hercegovini nego bi ga čekao jedan od hrvatskih zatvora.   

Glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić kaže kako se svakog optuženika gleda individualno, kroz ponašanje tijekom postupka. „Ako se on odaziva na sudske pozive, dolazi, javlja se, obavještava sud o izostancima i sl., onda vi to cijenite. Ne možete znati unaprijed hoće li se dogoditi ovakva situacija ili neće – komentira Devčić.

Na pitanje je li se mogao spriječiti odlazak Zorana Mamića u BiH, nekadašnji saborski zastupnik, a sadašnji državni tajnik Ministarstva Juro Martinović odgovara:

„Teoretski rečeno i procesno pravno bilo je to moguće da je sud smatrao da postoje razlozi da se izreče mjera opreza. Vrhovni sud u trenutku kada je izricao presudu nije smatrao to neophodnim s obzirom na dosadašnji, neometani tijek postupka u kojem je Zoran Mamić nazočio svim raspravama i ponašao se u cijelosti prema pravilima Zakona o kaznenom postupku', kazao je Martinović.

Državni tajnik ne doživljava odlazak preko granice, nakon izrečene presude i poziva za odsluženje kazne u Hrvatskoj, kao veliki krimen. Kaže da se ova situacija još uvijek ne tretira kao bijeg, a na pitanje planira li Ministarstvo izmijeniti zakon s obzirom na to da nam se ovakve situacije često događaju, odgovara kako nije pobornik čestog mijenjanja zakona.

image
Anto Nobilo 
Matija Djanješić/Cropix

- Ovo sad cijela nacija gleda jer su u pitanju poznati ljudi, no još je puno nepoznatih ljudi koji također koriste i zloupotrebljavaju svoje dvojno državljanstvo. Radi toga smatram da treba voditi računa o dvije stvari - kaže nam odvjetnik Anto Nobilo.   

Prva bi bila da sudovi shvate da su ljudi sa dvojnim državljanstvom uvijek u mogućnosti da mogu biti potencijalni bjegunci, te da ta okolnost tijekom suđenja dođe više do izražaja na način da se izriču mjere opreza i zabrana napuštanja zemlje i oduzimanje putnih isprava.

„Drugo, što treba mijenjati je međudržavni sporazum o izručenju okrivljenika koji smo potpisali s BiH. Smatram da bi i u slučaju hrvatskog i bosanskohercehovačkog državljanstva trebali vrijediti principi suradnje koji postoje među državama koje su unutar Europske unije gdje je na snazi Zakon o europskom uhidbenom nalogu. Tada sudovi u BiH ne bi mogli preispitivati presude izrečen u Hrvatskoj i mijenjati zatvorske za novčane kazne, nego primjenjivati kaznu ovako kako je izrečena – tumači Nobilo.

Sad je moguće da pravosuđe u susjednoj državi BiH smanji kaznu, a ako je ona manja od godinu dana, onda ju može zamijeni i za novčanu.   

image
















 
Vlado Kos/Cropix
19. prosinac 2024 02:20