Čelnici pet krovnih liječničkih udruga izvijestili su jučer nakon sastanka u Ministarstvu zdravstva da će se prosvjed liječnika, najavljen za 18. ožujka, održati unatoč nekim najavama i prijedlozima koje su čuli na sastanku, jer poučeni ranijim iskustvom čekaju konkretna djela.
- Želimo vjerovati samo djelima, a ne riječima. Što se tiče prosvjeda, on će se održati 18. ožujka na Markovu trgu - izjavio je novinarima predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Krešimir Luetić.
”Prijeđimo s riječi na djela”, stara parola iz nekog, na svu sreću prošlog vremena može se čuti i danas, kada liječnici za sebe traže bolje uvjete rada i veća prava. Ono što zabrinjava je nepovjerenje liječnika prema Ministarstvu zdravstva, odnosno ministru zdravstva, budući da liječnici kažu da će se prosvjed održati “jer poučeni ranijim iskustvom čekaju konkretna djela”, što bi onako ugrubo značilo da ne vjeruju Ministarstvu zdravstva, koje ih je već izigralo.
Robovlasnički ugovori
- Upozorili smo ministra, tj. ispravili smo brojne netočne informacije koje je iznio u javnost, a tiču se plaća liječnika i statusa ‘robovlasničkih’ ugovora - kazao je Luetić.
Budući da do predsjednika HLK dr. Krešimira Luetića nismo mogli doći, kontaktirali smo dr. Vikicu Krolo, njegovu zamjenicu koja nije bila na sastanku u Zagrebu, no višekratno se čula sa svojim kolegama koji su bili na sastanku.
- Ministar im je rekao da kada su u pitanju koeficijenti na plaće, odnosno njihovo izjednačavanje i povećanje, da je u pitanju “visoka realizacija” tog problema i da će to biti riješeno. Samo nije rekao kada, što je vrlo bitno - prepričava dr. Krolo.
Koeficijenti su nešto što unosi nezadovoljstvo među liječničku populaciju.
- Da, jer imate situaciju da u istoj bolnici dvojica specijalista koji su specijalizirali istu granu medicine imaju velike razlike u plaćama, a rade isti posao. Tako je prije 15-ak godina mladi liječnik koji je htio specijalizirati kirurgiju prvo specijalizirao opću kirurgiju, i za to je dobio neki koeficijent po kojemu je dobivao plaću.
Nakon nekoliko godina je imao subspecijalizaciju gdje je subspecijalizirao, recimo, torakalnu kirurgiju. I tada je dobio neki, još veći koeficijent po kojemu sada dobiva plaću.
Današnji liječnik koji želi specijalizirati kirurgiju više ne specijalizira prvo opću, pa onda neku subspecijalizaciju, već mu je to sve zajedno. I on za to dobije manji koeficijent od svog starijeg kolege, a radi isti posao kao i on, pojašnjava dr. Krolo.
Liječnike očigledno najviše “češe” nedavna izjava ministra Vilija Beroša u Splitu, kada je rekao da hrvatski liječnici imaju plaće kao i slovenski.
Veći koeficijenti
- To je neistina, da ne kažem laž. Ministar je rekao da naši specijalisti u bolnicama imaju plaću od 20 tisuća kuna i da im je to osnovna plaća. To je neistina. Oni koji imaju toliku plaću, to im je plaća sa svim dodacima (godine staža, dežurstva, titula, olakšice za djecu...) i to nije nikako osnovna plaća. U Sloveniji je to osnovna plaća liječnika u bolnici.
Evo primjer za liječnike obiteljske medicine. U Sloveniji su oni 2020. godine imali osnovnu plaću 2500 eura neto, da bi 2021. imali osnovnu plaću od 3300 eura neto (5800 bruto eura). Istovremeno u Hrvatskoj liječnik obiteljske medicine zaposlen u Domu zdravlja ima osnovnu plaću od oko tisuću eura, a sa svim dodacima može doći do 1400-1500 eura. Dakle, daleko smo mi iza njih, kazuje dr. Krolo.
Da bi još plastičnije objasnila koliko je Slovenija ispred nas, dr. Krolo nam je dala sljedeću informaciju.
- Od kada je RH ušla u EU, iz Hrvatske je otišlo oko 1120 liječnika. Najviše ih je otišlo u Njemačku, pa u Britaniju, a na osmom mjestu je Slovenija. U tu državu je iz Hrvatske otišlo 49 liječnika, a ja osobno ne znam da je iz Slovenije u Hrvatsku u tom periodu došao raditi ijedan slovenski liječnik. Pametnome dosta - zaključuje dr. Vikica Krolo.
Razlog sastanka u Ministarstvu zdravstva je bila provedena anketa među liječnicima koja je pokazala veliko nezadovoljstvo u ovoj populaciji. Stoga je ministarstvo na sastanak pozvalo HLK i “suradne udruge”.
Anketu su proveli HLK, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatska udruga bolničkih liječnika, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine i Inicijativa mladih liječnika, a ispunilo ju je 41 posto liječnika u javnom zdravstvu, odnosno njih 5700, od kojih je 97 posto izrazilo nezadovoljstvo svojim radno-pravnim statusom.
Odluka do kraja proljeća
Udruge traže izjednačavanje koeficijenata složenosti poslova specijalista s užim specijalistima, liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim liječnicima, kao i uvećanje koeficijenata specijalizantima za najmanje 10 posto.
Također, traže donošenje zakona o radno-pravnom statusu liječnika do kraja proljetnog zasjedanja Sabora, usklađivanje rada liječnika s vremensko-kadrovskim normativima i ukidanje “robovlasničkih” ugovora za specijalizante.
Kada će se i hoće li se prijeći s riječi na djela liječnici će vidjeti uskoro, a mi ćemo svi vidjeti kakav će biti njihov prosvjed 18. ožujka na Markovu trgu u Zagrebu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....