Hrvatski sabor u utorak će raspravljati o konačnom tekstu novog Zakona o pomorskom dobru, u kojemu je Vlada uvažila niz primjedbi iz saborske rasprave iz veljače, a najveće su novosti koncesija na najviše pet godina, te da plaže moraju biti dostupne svima.
"U suradnji s DORH-om razradili smo odredbe o upravljanju pomorskim dobrom te granicama tog dobra, a sve s ciljem njegove bolje zaštite i sprječavanja devastacije i osiguravanja da pomorsko dobro kao opće dobro uvijek bude dostupno svim građanima, naglasio je ministar mora Oleg Butković.
Najvećim novostima istaknuo je promjenu postupka davanja koncesija na pomorskom dobru, ona se za gospodarsko korištenje pomorskog dobra može dati na najdulje pet godina.
Ukidaju se koncesijska odobrenja i uvode dozvole koje daje predstavničko tijelo lokalne samouprave na temelju javnog natječaja i to na rok od dvije do pet godina.
"Vlada će uredbom propisati vrste djelatnosti i minimalne naknade za dodjelu dozvole na pomorskom dobru", kazao je Butković.
Ustanova za upravljanje pomorskim dobrom
Najavio je i osnivanje ustanove za upravljanje pomorskim dobrom, čiju će nadležnost i organizaciju urediti Vlada posebnim zakonom u roku od dvije godine od donošenja predmetnog zakona.
Vlada će posebnom odlukom osnovati i stručni savjet za planiranje i gradnju na pomorskom dobru, koji će imati devet članova i to raznih stručnjaka, a taj će savjet davati suglasnosti na planove za pomorsko dobro jedinicama lokalne samouprave. Novim Zakonom uvodi i pojam ekološke štete i odgovornosti za nju, a odnosi se na svako uništenje mora i morske obale.
Zakon donosi novosti i oko definiranja plaža, sidrišta i privezišta na pomorskom dobru, pa se sada morske plaže dijele na javne, prirodne i uređene te posebne namjene, a hotelskih više nema.
"Morske plaže ne smiju se isključiti iz opće upotrebe i moraju biti dostupne svima te se na njima ne smije naplaćivati ulaz“, naglasio je ministar Butković.
Kako bi se dodatno zadovoljila načela javnog interesa, koncesija za javnu plažu u naselju mora se dati tako da cijela plaža bude dostupna svima na korištenje, a na najviše 40 posto kopnenog i najviše 20 posto morskog dijela plaže koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana.
Na prirodnim morskim plažama, pak, nije moguće dati koncesiju, ako je takva plaža izvan građevinskog područja.
Zakon definira i daje za uređene morske plaže moguće dati koncesiju na zahtjev za obavljanje gospodarske djelatnosti, na rok najdulje od pet godina.
Vojna područja na pomorskom dobru koja se isključuju iz javne upotrebe i kojima upravlja Ministarstvo obrane, utvrdit će Vlada.
Pomorski i lučki redari
Uvodi se pravo i dužnost Ministarstva mora da sudjeluje u postupcima izrade i donošenje svih dokumenata i akata oko prostornog uređenja na području pomorskog dobra.
Uvodi se i jedinstvena lučka tarifa te pomorski redari koji nadziru provedbu odluke o redu na pomorskom dobro, kao i lučki redari koji nadziru provedbu reda u lukama otvorenim za javni promet, a definirano je i da nadzor pomorskog dobra u zaštićenim dijelovima prirode provode čuvari zaštićenih dijelova prirode.
Prvu verziju predloženog zakona, uz saborsku oporbu, žestoko su kritizirali i znanstvena zajednica, udruge, građani, prozvavši ga zakonom opasnih namjera koji vodi u privatizaciju plaža.
Ipak, iz stranke Možemo! drže da he Vlada u konačnoj verziji zakona odustala od niza najspornijih rješenja.
Prvo čitanje koje smo vidjeli prije šest mjeseci i prijedlog koji je došao u drugo čitanje pokazuju da je HDZ shvatio da su oporba, civilno društvo i građani prije svega, jasno rekli dosta, poručili su iz te stranke.
Iz Glasa, pak, tvrde da je predloženi zakon ‘kukavičje jaje‘, a iz Mosta da je jedina svrha tog zakona, koji je preduvjet za novo povlačenje sredstava iz EU, ono što je u zakonu ostalo nepromijenjeno, a to nije pristup plažama, što je bila ‘samo dimna zavjesa‘ da se zavara javnost da se oko nečega popustilo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....