Nekad sirotinjska mahunarka danas dostiže cijenu mesa: ‘Za kilo morate izdvojiti dva eura više nego lani!‘

Divljanju cijena hrane nema kraja. Najnoviji primjer je grah čija se cijena po kilogramu kreće i do osam eura.

Dok naši poljoprivrednici muku muče kako uopće zaraditi zbog visokih troškova uzgoja, iz Kine i Kanade na police naših trgovina na godinu dođe oko pet tisuća tona graha. Devedesetih je to bilo nezamislivo jer je Hrvatska proizvodila dovoljno graha za svoje potrebe, no sada podmirujemo samo jednu četvrtinu toga, otkriva N1.

Ovih dana na tržnicama vlada kaos zbog graha. Nekad omiljena mahunarka za sirotinju, sada je povrće zbog kojeg se mora dublje posegnuti u novčanik. Cijena za kilogram neočišćenog graha ide do tri eura, a očišćenog čak do osam.

Sedmeročlana obitelj gospođe Marije 15 godina uzgaja grah. Za dva eura veća je cijena nego lani, ali je, kaže, i opravdana s obzirom na vremenske neprilike i povećanje troškova uzgoja.

Ante Cizmic/

“To je ustvari ništa na ovu svu skupoću, na plaće koje nisu otišle gore, mirovine, ništa nije otišlo, a i u dućanima je poskupilo, gorivo je poskupilo i sve ostalo”, kaže Marija Lovasić, podavačica i uzgajivačica graha.

No mnoge građane neugodno je iznenadilo koliko moraju izdvojiti za grah. Evo što kažu.

“Ponekad moraš pojesti grah, ali je jako skupo i ne isplati se.”

“To je malo previše za ovu situaciju kao što je u Hrvatskoj, za ljude što rade ovdje i koliko plaćaju najam. Ja stvarno mislim da je to previše za naš standard.”

“Veće su cijene, ali nije znatno, sve je jednoliko poskupilo tako da privikli smo se na ove cijene i gotovo.”

Obitelj Habijanović na Trešnjevačkoj tržnici nudi neočišćeni grah za 2.5 eura i očišćeni za 5. Do devet sati ujutro prodali su 150 kilograma. Iako kupaca ima, kad se sve zbroji, kažu, nije bajno uzgajati grah u Hrvatskoj.

Ante Cizmic/

“Ne isplati se praktički ništa. Repro materijali su skupi, gorivo je skupo, urod prepolovljen dok je ovakva godina. Najveći problem je radna snaga, nema tko brati, koliko sami stignemo toliko radimo. Ako ovako nastave godine bogme ga i ne bude isto kao i ostalog povrća”, rekao je Stjepan Habijanović, prodavač i uzgajivač graha.

Sve manje poljoprivrednika uzgaja grah. U Hrvatskoj je prošle godine proizvedeno oko 2.750 tona. Što je po glavi stanovnika tek 0,3 kilograma.

“To su mali proizvođači čiji prinosi su relativno niski. Kada je ponuda nikakva naravno da se tada cijene formiraju pogotovo na tržnicama na tako visokom novou. Ovo u prodavaonicama je uglavnom iz uvoza”, poručuje Snježana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu.

Grah najčešće uvozimo iz Etiopije, Kine i Kanade, a i s tamošnjih polja stižu veće cijene. Tvrde to tajni kupci udruge za zaštitu potrošača koji cijenu graha prate od prošlog kolovoza. U prodavaonicama cijena je od lani porasla s 3,41 eura na 4,19.

“Nemamo se što žaliti ako nema domaće proizvodnje uopće onda se mora uvoziti ako to hoćemo jesti, a ne možemo se žaliti kakva je cijena. Moramo platiti i kupiti manju količinu ili ne kupiti”, kaže za N1 Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu proizvođača.

Josko Supic/Cropix

S takvim cijenama grah je skuplji od svinjetine. Za osam eura može se kupiti čak kilogram i pol mesa.

“Ne može se usporediti svinju sve dok radite u kocu, a grah je vani na vanjskim uvjetima kaj ne možete utjecati na to – jel bude kiša, tuča, suša, poplava, a svinja svejedno hranite unutra na zatvorenom i ona svaki dan dobije hranu i to je to, a grah je malo teže uzgojiti”, poručuje Lovasić.

“Htjeli ili ne htjeli ponuda i potražnja određuje cijenu. Nitko neće dati za grah više nego za meso, radije će jesti meso nego grah”, rekao je Ivo Grgić, profesor s Agronomskom fakulteta u Zagrebu.

Stručnjaci napominju da bi zbog paprenog poskupljenja povrća država trebala uplesti prste.

“Država doista nije napravila svoj posao. Proizvođače je pustila stihiji da ih nosi, a potrošače nije zaštitila na način da bi ta cijena bila prihvatljiva s obzirom na njihovo imovinsko stanje”, kaže za N1 Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Nastave li vremenske neprilike ovakvim tempom, a hrvatska poljoprivreda sve više ovisiti o tuđoj, uvezenoj hrani – namirnice s naših polja bit će sve skuplje.