Ispod južne Europe leži izgubljeni kontinent koji je nestao prije 100 do 120 milijuna godina, a protezao se od današnjih Alpa sve do Irana, objavio je ugledni znanstveni časopis Science. Znanstvenici su ga prozvali Greater Adria, odnosno Velika Adria ili Veliki Jadran - piše Jutarnji.hr.
Taj se kontinent oblikovao prije 240 milijuna godina kad se odcijepio od Gondwane, južnog superkontinenta koji je objedinjavao Afriku, Antarktiku, Južnu Ameriku i Australiju.
Tektonika
Da bi stotinjak milijuna godina poslije potonuo pod našim nogama, ispod onoga što danas zovemo južnom Europom. Nekadašnji Veliki Jadran objedinjavao je područje koje danas obuhvaća 30 zemalja. Veliki dio Velikog Jadrana i onda je bio pod vodom, jer se sastojao od niza otoka i otočja, smatra Douwe van Hinsbergen, šef katedre za paleogeografiju i globalnu tektoniku s Odjela za znanost o Zemlji na Sveučilištu u Utrechtu. Hinsbergen i njegov tim proveli su desetljeće analizirajući kamenje koje su iskoristili kao ključ koji otvara vrata do nestalog kontinenta.
Zemlja je prekrivena velikim tektonskim pločama koje se pomiču. Veliki Jadran pripadao je afričkoj tektonskoj ploči, prije nego što je lagano kliznuo ispod eurazijske tektonske ploče, pod današnju južnu Europu. Klizanje je počelo prije otprilike 100 milijuna godina, i nije uvijek išlo glatko. Posljedica “struganja” dviju ploča današnji su planinski lanci u Europi poput Alpa, Apeninskog ili Dinarskog gorja.
Magnetsko polje
Osim planinskih lanaca, potopljeni kontinent ostavio je za sobom komade kamenja i stijenja. Hinsbergen i njegovi suradnici koristili su se tim kamenjem kao kockicama u mozaiku da bi dobili širu sliku. Istraživali su orijentaciju sićušnih magnetskih tvari u kamenju, tragove koje su u kamenu ostavile prvobitne bakterije. Te su bakterije proizvodile magnetske djeliće kako bi se orijentirale u Zemljinu magnetskom polju. Kad bi bakterija umrla, magnetizirani mineral ostao bi u sedimentu.
S vremenom ti su se sedimenti stvrdnjavali u kamen, čuvajući u sebi poruku staru više od stotinu milijuna godina, s podacima o svom položaju u odnosu na Zemljino magnetsko polje.
Tako je Hinsbergen uspio pratiti kretanje stijenja i otkriti potopljeni kontinent. Komadi stijena preostali od potopljenog kontinenta danas se mogu pronaći u Italiji od Venecije do Torina ili pak u Istri, prenosi The National Geographic.
I prije ovog otkrića geolozi su nailazili na tragove nestalog kontinenta, no problem je bio što se ostaci protežu na 30 zemalja, a svaka odvojeno izučava pojave na svom tlu.
