Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, kako sada stvari stoje, Mireli Čavajdi najvjerojatnije neće odobriti podmirenje troškova prekida trudnoće u inozemstvu.
Kako neslužbeno doznajemo, iako hrvatski liječnici odbijaju napraviti zakonom zajamčen zahvat, odbijaju to i izrijekom napisati. Bolnice su, doznajemo, HZZO-u poslale dopise da je Čavajdi struka ponudila potrebni zahvat, a to je - inducirani porod. Budući da Čavajda ne želi porod nego prekid trudnoće, to, rečeno jezikom HZZO-a, znači da je odbila zdravstvenu uslugu u Hrvatskoj pa je krajnje dvojbeno ima li HZZO legalnu podlogu da joj odobri zahvat u Sloveniji, piše Jutarnji list.
U HZZO-u se, doznajemo, zbog svega odvija prava drama. Iako njezin slučaj ima sva obilježja hitnosti, do objave ovog teksta HZZO još nije odgovorio na njezin zahtjev da joj se odobri trošak prekida trudnoće u Sloveniji. A ako Čavajda obavi medicinski zahvat prekida trudnoće u Sloveniji na svoju ruku, ne može računati na refundaciju troškova koji iznose oko 5000 eura.
Odbijenica HZZO-a bit će definitivna potvrda da ju je hrvatski zdravstveni sustav ostavio na cjedilu zavlačenjem i odbijanjem, a ministar zdravstva Vili Beroš obmanuo javnost kad je rekao da će trošak tog zahvata snositi HZZO.
"Ako je odluka gospođe Čavajde da se zahvat učini izvan Hrvatske, zdravstveni sustav će to podržati te će troškove snositi HZZO, kao i kod svih drugih slučajeva kada se medicinski zahvati hrvatskih osiguranika iz opravdanih razloga obavljaju u inozemstvu", rekao je Beroš.
Jutarnji list podsjeća da je drugostupanjska komisija odobrila Čavajdi prekid trudnoće, ali kako čelni ljudi u zagrebačkim bolnicama ustraju u tome da nema bolnice koja u Hrvatskoj radi feticid, Klinika za ženske bolesti i porode "ponudila" je Čavajdi nešto što ona uopće nije tražila: inducirani porod. "Gospođi je ponuđeno sve što joj struka u Hrvatskoj u ovom trenutku može ponuditi. To je inducirani porod tijekom kojeg bi dijete zbog svog stanja vjerojatno preminulo", objašnjavao je Beroš.
Inspekcijski nadzor Ministarstva zdravstva zaključuje da je drugostupanjska komisija KBC-a Zagreb, na zahtjev pacijentice, "donijela odluku o prekidu trudnoće, o čemu ju je obavijestila te su stručnjaci Klinike za ginekologiju, u sklopu Referentnog centra za perinatalnu medicinu, preporučili pacijentici medicinski zahvat u Republici Hrvatskoj na temelju struke i zakonske regulative".
Čavajda je prošli petak poslala zahtjev HZZO-u. Uz svoju liječničku dokumentaciju poslala je i dokumentaciju dviju ustanova: KB-a Sveti Duh i KBC-a Zagreb. No, ta dokumentacija HZZO-u nije bila dovoljna pa su zatražili dodatna pojašnjenja.
U ponedjeljak je iz KB-a Sveti Duh, doznajemo, stiglo mišljenje da, s obzirom na to da ne mogu obaviti traženi postupak, predlažu da, ako se ne može odraditi niti u drugim ustanovama u zemlji, pacijentica bude upućena u inozemstvo, odnosno traženu Ljubljanu. S druge strane, Petrova kao Referentni centar kao razlog odlaska u inozemstvo navodi feticid i porod.
To HZZO-u nije dovoljno da donese odluku koja bi mogla preživjeti zakonske propise. Beroševo javno obećanje nije dostatno pokriće da Povjerenstvo njezin zahtjev pozitivno riješi.
Dramu oko Čavajde dodatno komplicira i neslužbena informacija da je u Petrovoj postojao liječnik koji joj je bio spreman pomoći, ali mu je naređeno da odustane od te ideje.
U HZZO-u, neslužbeno nam je rečeno, imaju dojam da ih Klinika za ženske bolesti i porode u Petrovoj zavlači jer nije poslala mišljenje iz kojeg bi nedvojbeno proizašlo da oni nisu u stanju obaviti prekid trudnoće jer nemaju stručnjaka. A samo s takvim nalazom HZZO može odobriti trošak.
U HZZO-u tumače da pacijente mogu uputiti na liječenje u inozemstvo na njihov teret samo onda kad se postupak liječenja ne može provesti u Hrvatskoj, a može se uspješno provesti u inozemstvu.
- O pravu na upućivanje na liječenje u inozemstvo odlučuje se rješenjem koje u prvom stupnju donosi Direkcija HZZO-a.
Rješenje se daje na osnovi zahtjeva osigurane osobe, odgovarajuće medicinske dokumentacije i obaveznog prijedloga za upućivanje na liječenje u inozemstvo koji daje nadležni referentni centar Ministarstva zdravstva, nadležan prema dijagnozi bolesti osigurane osobe za koju se predlaže upućivanje na liječenje u inozemstvo, odnosno doktor specijalist ili liječnički konzilij druge zdravstvene ustanove na sekundarnoj i tercijarnoj razini u kojoj se osigurana osoba liječi, s prijedlogom jedne ili više inozemnih zdravstvenih ustanova koje mogu obaviti traženo liječenje, te nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva Direkcije HZZO-a - kažu u HZZO-a. Tek kada se ispune svi uvjeti, HZZO izravno preuzima i plaća troškove, piše Jutarnji list.