Novih automobila u Hrvatskoj nema, a polovni su sve skuplji: loše održavanje smanjuje i sigurnost u prometu. Takvo bi stanje još moglo potrajati

U Hrvatskoj je lani 112.329 osobnih automobila prvi put steklo hrvatske registarske tablice, a manje od trećine bili su novi, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku, a prenosi N1.

Prema tim podacima, među osobnim vozilima koja su prvi put registrirana, njih 35.243, odnosno 31,37 posto, je novo, dok je 77.086, odnosno 68,63 posto, polovnih.

U prošloj je godini broj automobila koji su prvi put registrirani u Hrvatskoj porastao za 15 posto u odnosu na 2020. godinu, kad je takvih osobnih vozila bilo nešto više od 95 tisuća.

Problemi s proizvodnjom i dostavom koji su započeli u 2020. godini, kad je samo 30 posto prvi put registriranih vozila u Hrvatskoj bilo novo, nastavili su se i u 2021. godini. Po svemu sudeći, to se neće tako brzo promijeniti.

Hrvatska je i inače imala probleme sa starošću svog voznog parka i građani su se većinom odlučivali na kupnju rabljenih automobila, a motiv su uglavnom bile cijene. 

Rabljeni automobili sve su skuplji

Udio novih osobnih automobila prije dvije pandemijske godine bio je osjetno veći nego što je to u 2020. i 2021. godini, iako se i tad uvozilo više rabljenih vozila.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je, primjerice, u 2019. godini prvi put registrirano 149.137 osobnih vozila, što je 53 tisuće više nego godinu dana kasnije, a njih 37,5 posto bila su nova.

U 2018. godini, među 140 tisuća osobnih vozila koja su prvi put registrirana, bilo je također oko 37 posto novih automobila, a u 2017. godini u Hrvatskoj su 93.802 osobna automobila registrirana prvi put, ali je čak 45,25 posto tih automobila bilo novo.

Dok ne dođe do oporavka proizvodnje u autoindustriji, trenutno će se stanje teško promijeniti, s tim da će zbog smanjene ponude novih automobila rabljeni postajati sve skuplji, navodi N1.

Tako će se nastaviti povećavati i starost voznog parka u Hrvatskoj jer je prema podacima Centra za vozila Hrvatske, starost svih cestovnih vozila u Hrvatskoj veća od 14 godina, a starost osobnih automobila prosječno je veća od 13 godina. 

Nema promjene na vidiku

Prometni stručnjak i sudski vještak Goran Husinec ističe za 'Novi list' da će sadašnja situacija u kojoj na tržištu nedostaje novih automobila, a sve više se kupuju rabljeni koji su sve skuplji, potrajati.

- Novih automobila nema, polovni su sve skuplji. Nekad su naši građani ili uvoznici u Njemačkoj povoljno kupovali polovne automobile, ali to vrijeme je završeno i rabljeni auti dosežu donedavno nezamislive cijene. Ovakvo stanje potrajat će sigurno i više od godinu dana, a pitanje je hoće li i tada doći do stabilizacije - rekao je Husinec.

Osim što su i rabljena vozila sve skuplja, prometni stručnjak i sudski vještak Goran Husinec upozorava i na to da njihovo održavanje sve više košta, što utječe na sigurnost u promet.

“Održavanje automobila je skupo. Nijemci imaju automobile stare 20 ili 30 godina, ali su u njih puno ulagali i ta su vozila sigurna. Naši građani nakon kupnje nemaju toliko novca za ulaganje pa treba samo pogledati kave gume ima velik broj automobila na našim cestama. Ova situacija smanjuje i sigurnost u prometu - zaključuje Husinec, prenosi N1.