Prema najnovijem izvješću koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo od početka pandemije pa do 19. prosinca od koronavirusa je umrlo najviše osoba u dobnoj skupini između 80 i 89 godina - čak 36,49 posto od ukupnog broja umrlih od COVID-a, odnosno 4.371 osoba. Druga najugroženija skupina je ona između 70 i 79 godina gdje je od ukupnog broja umrlih, iz ove skupine preminulo čak 30,51 posto. Treća najugroženija skupina je ona u dobi između 60 i 69 godina, tu je od posljedica koronavirusa preminulo 2.039 osoba, odnosno 17,2 posto.
Od koronavirusa umrlo je 12 osoba starijih od 100 godina, a u dobnoj skupini od 90 do 99 godina preminule su 952 osobe, ili 7,95 posto. Nije zanemariv ni broj umrlih u dobnoj skupini između 50 i 59 godina, gdje je 686 obitelji zavijeno u crno zbog smrti člana obitelji. Zabilježene su i tri smrti djece do 9 godina, a od početka pandemije umrlo je i četvero tinejdžera iz skupine od 10 do 19 godina.
Do danas je u Hrvatskoj ukupno umrlo 12.126 osoba koje su imale COVID.
Najviše pozitivnih na COVID testovima je bilo u tri dobne skupine koje obuhvaćaju ljude dob od 30 do 59 godina, a zaraza se najviše širila među četrdesetogodišnjacima.
Gledano po spolu osoba koje su od početka pandemije pa do 19. prosinca bile pozitivne na SARS-Cov-2 virus, najviše su obolijevale žene u dobi od 30 do 49 godina.
U skupini od 30 do 39 godina pozitivno je bilo 52.555 muškaraca i 60.960 žena, a u skupini od 40 do 49 godina 54.430 muškarca i 63.684 žena.
Analiza podataka svih preminulih osoba po dobi i spolu pokazuje da su u dobi od 60 do 79 godina, od posljedica COVID-a više umirali muškarci, a u dobi 80 do 99 godina - žene.
Isto tako nije vremešni Josip Manolić jedini stogodišnjak u zemlji koji je uspješno prebolio koronu. Ukupno ih je na testovima bilo pozitivno 73, a zavidan broj, njih 61 preživjelo je opaki virus. U Hrvatskoj imamo više stogodišnjakinja nego stogodišnjaka, pa je i udio oboljelih žena u toj dobi veći od muškaraca. Od početka pandemije koronom se tako zarazilo 16 muškaraca starijih od 100 godini i 57 žena.
Što se tiče procijepljenosti prema najnovijoj analizi HZJZ-a, najbolji je grad Zagreb gdje se s dvije doze cijepilo 64,6 posto građana, a slijedi Primorsko-goranska županija s 61,38 posto. Najviše necijepljenih i dalje je u Dalmaciji.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji s dvije doze je cijepljeno samo 46,13 posto stanovništva, u Zadarskoj 46,48, Šibensko-kninskoj 47,19, dok je Dubrovačko-neretvanska bolja od ostatka Dalmacije s 54,56 cijepljenih s dvije doze.
